Svjetska zdravstvena organizacija izdala je revidirani priručnik pod nazivom Savjeti za skrb o prijevremeno rođenoj djeci i onoj s niskom porođajnom težinom. Glavna novina u ovom priručniku je preporuka da prijevremeno rođena djeca, ako nisu životno ugrožena, trebaju što prije biti stavljena u kontakt koža na kožu s majkom. Čak i onda kada njihovo stanje nije potpuno stabilno. Riječ je o postupku naziva “klokanska njega” ili “kenguriranje”. O čemu smo razgovarali s prim.mr.sc. Majom Štimac, specijalisticom pedijatrije i subspecijalisticom neonatologije.
Porod prije termina
– Oko 10 posto djece u svijetu koja se rodi su nedonoščad. Kod nas je taj postotak oko sedam posto što je oko 2.500 djece godišnje. Po definiciji je nedonošče svako dijete koje se rodi prije navršenih 37 tjedana trudnoće, a od 24 tjedna kada ima šansu da preživi. Znamo da trudnoća traje 40 tjedana, ali već od 37. tjedna se smatra da je porod u terminu. No, ono dijete koje se rodi primjerice u 36. tjednu i šest dana bit će po definiciji rođeno kao nedonošče. Kada govorimo o nedonoščadi procjenjujemo njihovu prilagodbu na vanmaternični život za što je važna njihova tjelesna težina i zrelost u navršenim tjednima trudnoće. Kod nedonoščadi je tjelesna težina obično ispod 2.500 grama.
Nerazvijena pluća
Nedonoščad dijelimo u tri kategorije; od 1.500 do 2.500 grama, niske porođajne težine od 1000 do 1.499 grama te izrazito niske težine od 500 do 999 grama. Ta težina govori o općem stanju. Što je dijete ranije rođeno, ono ima manju težinu. U djeteta koje se rodi prije navršenih 37 tjedana trudnoće, svi organski sustavi su nezreli, počevši od pluća, mozga, probavnog trakta, bubrega, kože…
Njegova prilagodba na izvanmaternični život zbog nezrelosti je otežana. Odmah po porodu, bilo da je rođeno prirodno ili carskim rezom; važno je da dijete uspostavi samostalno disanje. Problem je što prijevremeno rođeno dijete ima nerazvijena pluća i često je potrebna medicinska intervencija. Takvo dijete najčešće ima premalu količinu tekućine koja je važna da plućni mjehurići, tzv. alveole, ostanu proširene. Ta se tekućina zove surfaktant. Kada surfaktanta nema dovoljno, djetetu odmah nakon prvog udaha alveole kolabiraju, tj. zrak iz mjehurića se isprazni i dijete treba opet uložiti puno napora da ih sve alveole ekspandira.
Što je dijete nezrelije manje je i surfaktanta. Stoga se pojedinoj nedonoščadi koja otežano dišu zbog nezrelosti daje surfaktant putem katetera u dišne putove. Kako bi se pospješilo sazrijevanje pluća, ako se zna da je trudnoća visokorizična, nerijetko se majci u određeno vrijeme trudnoće daje lijek koji će pomoći da se ubrza sazrijevanje pluća u ploda.
Dodatni kisik
Prijevremeno rođenom djetetu često puta nije dovoljna razina kisika u sobnom zraku, te treba dodatni kisik koji se može dati putem različitih oblika potpore disanju. Također treba znati i da su previsoke količine kisika toksične za takvo dijete i može se ošteti očna pozadina i mozak – objašnjava prim.mr.sc. Štimac
Nova je preporuka da se svako dijete po porodu stavi u kontakt koža na kožu, odnosno majci na prsa pa tako i ono prijevremeno rođeno.
– Često je to teško izvedivo jer takvo dijete često iziskuje medicinsku intervenciju. No preporuka je čim se stanje djeteta stabilizira da se dijete treba staviti majci na prsa, u tzv. kontakt koža na kožu. Naime, majka odjene „topić“ u koji se stavi golo dijete (koje može imati pelenu) da je u kontaktu s majčinom kožom i na taj način se dijete grije na majčinim prsima.
Znanstveno je dokazano da respiracije djeteta tada postaju normalnije, dijete se kod majke na prsima smiri.
To je dobro za uspostavljanje bolje termoregulacije i kolonizacije djetetove kože majčinim bakterijama koje smatramo boljim od bolničkih bakterija. Ujedno je to izuzetna prilika da se dijete i majka povežu. To se zove klokanska njega ili kenguriranje. Znanstveno je dokazano da, ukoliko se to radi dovoljno često i produljeno, da takvo dijete brže dobiva na tjelesnoj težini. Također takvo dijete ima značajno bolji kognitivni razvoj u dobi od pet godina od djece koja nisu stavljana u kontakt koža na kožu. Preporuka je do sada bila da se to radi kada je dijete stabilno.
Novi priručnik upućuje da se i nestabilno, ali ne životno ugroženo dijete, treba staviti majci na prsa. Nove studije pokazuju da je učinak provođenja kenguriranja i prije potpune stabilizacije djeteta doprinio djetetovu boljitku, napominje ova pedijatrica.
Smirujuće djelovanje
Kenguriranje bi trebalo provoditi od osam do 24 sata.
– Kenguriranje se inače provodi u većini naših ustanova, ali je možda teško izvodivo u tolikom broju sati. No, majka čim dođe kući može nastaviti jer se djeca već s težinom od 1800 grama puštaju kući ukoliko imaju navršena 34 tjedna trudnoće. To djeluje smirujuće i na majku. Majka samim time może stvarati više mlijeka. To mlijeko je djetetu jako važno zato što svaka majka koja prijevremeno rodi, stvara mlijeko krojeno prema potrebi nedonošenog djeteta. Ono je drukčije kvalitete od onoga kod terminske trudnoće i to je priroda savršeno uredila. Stoga ono što svaka majka može je pokušati čim prije uspostaviti stvaranje mlijeka. Za prijevremeno rođeno dijete majčino mlijeko lijek. Tu su znanstveni dokazi vrlo jasni.
Majčino mlijeko je lijek
Dijete koje je hranjeno s majčinim mlijekom ima manju vjerojatnost da će razviti sepsu i nekrotizirajući enterokolitis, tešku bolest crijeva u kojoj se dio crijeva raspadne, a oboje je smrtno opasno za nedonoščad.
Prijevremeno rođeno dijete hranjeno majčinim mlijekom brže dobiva na težini i ima raniji otpust kući. Takvom malom djetetu ne trebaju veliki volumeni i radi se o mililitrima. Pola čajne žličice je takvom djetetu obrok i lijek. Svaka majka prijevremeno rođenog djeteta može ispravnim izdajanjem prikupiti te male količine dragocjenog mlijeka za svoje dijete. Ispravno izdajanje znači izdajanje bar 8-10 puta u danu i bar jednom tijekom noći. Obično za par dana majka stvara i više mlijeka nego što treba njezinom djetetu. Višak mlijeka se može i zamrznuti i kasnije njime hraniti dijete, objašnjava prim. Štimac, koja je i IBCLC savjetnica za dojenje.
