Trenutni model financiranja u zdravstvu zanemaruje primarnu zdravstvenu zaštitu te loše upravlja bolnicama. U bolnice se na upravljačke pozicije postavlja po principu političke podobnosti. Rekla je to saborska zastupnica Ivana Kekin na okruglom stolu na temu poboljšanja zdravstvenog sustava koji je organizirao Zeleno-lijevi blok.
Bolnice treba financirati na temelju ishoda liječenja i kvalitete umjesto da HZZO nominalno plaća usluge bolnicama. Nužno je da se primarnoj zdravstvenoj zaštiti poveća financiranje koje iznosi tek 3,4 posto ukupnog zdravstvenog proračuna. Tako bi se omogućilo i povećanje plaća obiteljskih liječnika koji su dramatično manje plaćeni od bolničkih.
Jaka primarna
Predsjednica KoHOM-a, Nataša Ban Toskić, naglasila je kako samo zemlje s jakom primarnom zdravstvenom zaštitom imaju dobre ishode, jednakost pristupa i održive financije.
Bez raspisivanja dovoljnog broja specijalizacija i porasta plaća za liječnike obiteljske medicine nećemo moći oporaviti primarnu zdravstvenu zaštitu, poručila je Ban Toskić.
Ravnatelj Doma zdravlja Zagreb – Centar, Ino Protrka, istaknuo je da su u ambulantama tog doma zdravlja administrativne poslove preuzeli su administratori. Rezultat je – četiri puta više preventivnih pregleda. Protrka se nada da će se to rješenje proširiti po cijeloj Hrvatskoj.
Na financijsku neodrživost bolnica upozorila je ravnateljica KB Sveti Duh Ana-Maria Šimundić ustvrdivši da im 90 posto prihoda odlazi na plaće, a 10 posto na lijekove i materijal.
Takav sustav potiče isključivo količinu pregleda i pretraga umjesto kvalitetu rada. Zbog toga se kod nas oko 30 posto pretraga obavlja nepotrebno, posebno u laboratorijima. To rezultira prepunim bolnicama, prevelikim brojem pacijenata i rastom lista čekanja, istaknula je Šimundić.
Problem upravljanja
Pozvala je da se hitno počne slagati realan proračun bolnica, uvođenjem jasnih pokazatelja ishoda liječenja i indikatora kvalitete.
Davor Katavić, konzultant za financije i upravljanje u zdravstvenim sustavima, rekao je kako najveći problem nije ukupna količina sredstava koja se za sustav izdvaja nego kako se tim sredstvima upravlja. Naveo je kako se proračun HZZO-a od 2014. povećao za više od 50 posto. Dok su istovremeno dugovi javnih zdravstvenih ustanova rasli te su 2020. iznosili više od 4,5 milijardi kuna.
