Ljudi joj najčešće dolaze s dijagnozama autoimunih bolesti štitnjače, reumatoidnog artritisa, vaskulitisa, dermatitisa. Dolaze kada ih liječnici upute na promjenu stila života i prehrane. Dolaze i onkološki pacijenti kojih nažalost ima sve više, ali i oni koji boluju od ulceroznog kolitisa i Chronove bolesti. O prehrani za oboljele od reumatoidnog artritisa govori poznata nutricionistkinja Dragana Olujić.
Prerađena hrana “okidač” je za veliki broj bolesti
Koliko često vam se javljaju pacijenti s dijagnozom reumatoidnog artritisa?
Kod reumatoidnog artritisa postoji puno kategorizacija bolesti. Prehrambene upute su tu vrlo jasne što se tiče konkretne dijetoterapije, a mi rijetko kada idemo u konkretnu dijetoterapiju. Prvo moramo raščistiti što se u toj prehrani sve događa. Najčešće bude iznimno količinski velika primjena procesuirane prerađene hrane, neorganizirana prehrana i obilno jedenje jednom do dva puta na dan. Taj paket je okidač za veliki broj bolesti pa tako i za reumatoidni artritis.
Što sve spada u procesuiranu prerađenu hranu?
To je hrana koju trošimo u 70 posto naše dnevne prehrane. Dakle, sve ono što kupimo u trgovini. I što je daleko od one osnovne sirovine. Osnovna sirovina za proizvodnju kruha su pšenica, raž i kukuruz. Prvi stupanj prerade je mljevenje žitarice u brašno koje može biti različitog stupnja mljevenja pa automatski i različitog tipa.
Najmanji nam je problem ručak jer njega svi skuhamo makar on bio krumpir i meso, to je ručak.
Brašno se također smatra prerađevinom, ali to je prvi, drugi stupanj prerade koji moramo prihvatiti. Sve dalje što se radi od tog brašna uključujući kruh pa nadalje su prerađevine.
I kad kod kuće napravite kruh od čistog brašna, kvasca, soli i vode to je prerađevina, ali nije industrijska prerađevina.
Kada pričamo o industrijskim, gotovim prerađevinama one su uvijek istog oblika, okusa i mirisa koji se postižu korekcijama uz dodatak kemikalija i aditiva. Konkretno i kruh je prerađevina, tjestenina, tortilje, razne smjese za palačinke, za biskvitna tijesta, keksi. Sve što je zapakirano na neki način je u pravilu prerađevina. Poprilično je hrabro reći da takvo nešto nećemo kupovati u trgovini, ali je zapravo prilično jednostavno to ne raditi. Samo treba početi razmišljati o tome kako koristiti normalnu hranu u svakodnevnoj pripremi. Najmanji nam je problem ručak jer njega svi skuhamo makar on bio krumpir i meso, to je ručak.
Kod svih upalnih bolesti primijećeno da hrana ne izaziva te bolesti, a neće je ni izliječiti. No definitivno je važan okolišni čimbenik koji može biti bitan aktivator bolesti.
Voće, povrće i lako probavljiva hrana
Pa kako se onda hrane oboljeli od reumatoidnog artritisa?
Kod prehrane za reumatoidni artritis kao i svih drugih upalnih bolesti ide se na povećanje unosa voća i povrća. To je zaista bitno jer je kod svih upalnih bolesti primijećeno da hrana ne izaziva te bolesti, a neće je ni izliječiti. No definitivno je važan okolišni čimbenik koji može biti bitan aktivator bolesti. Okolišni čimbenici su način hranjenja, stil prehrane i života.
Voće i povrće može biti pripremljeno na sve moguće načine više puta na dan uz svaki obrok. U novije vrijeme se gluten pokazao kao jedan od ključnih faktora kojeg pokušavamo smanjiti u prehrani. Ali pritom ne pričamo o cjelovitom uklanjanju jer to nema smisla.
Gluten se dosta složeno probavlja i mi kod osoba koje imaju autoimune reakcije imamo osnovanu sumnju da je riječ o jednom poremećenom mikrobiomu smanjenom dobrom odnosu crijevnih bakterija, gljivica i parazita. Čim imamo komponentu hrane koja zahtijeva nešto složeniju probavu i veću aktivnost crijevnog mikrobioma, a s druge strane osnovanu sumnju da je crijevni mikrobiom u disbalansu, onda sve to što će opteretiti dodatno mikrobiom pokušavamo u prehrani smanjiti, pa na neko vrijeme i u potpunosti izbaciti.
Fermentirano da, ali bez kemije
A što je s mlijekom i mliječnim proizvodima? Jesu li oni dozvoljeni?
Ako je riječ o mlijeku koje je fermentiralo u prirodnim uvjetima, ako se zna da u njemu nije korištena nikakva kemija, počevši od prehrane krave pa dalje onda takve proizvode ostavljamo. Kao i acidofilna mlijeka, kefir, kisela mlijeka, jogurte, sireve i slično. Jer je to hrana koja obnavlja i potiče rast i razvoj bakterija u crijevima.
Ako je moguće da osoba koristi takve proizvode onda ih ostavljamo ne kao terapijsku komponentu nego kao dio sastavnog dnevnog jelovnika. A ako nije onda smo puno sigurniji ako takvu hranu isključimo. Kao zamjenu uvodimo fermentirane biljne napitke bilo da je riječ o sojinom ili rižinom mlijeku. To je opet pod pretpostavkom da je riječ o kvalitetnom proizvodu koji nije kemijski istretiran.
Jetra mora “u miru” procesuirati lijekove
Koliko i na što moraju prilikom hranjenja paziti pacijenti koji primaju terapiju antireumatika?
Prvo je bitno koliko osoba uzima lijekova i koliko dugo jer se lijek mora procesuirati preko jetre i izbaciti iz organizma. Ono što nijedan pacijent ne bi trebao raditi su nasilne detoksikacije crijeva i jetre sa sokovima, ekstraktima i “prirodnim” proizvodima koji potiču rad jetre. To se ne radi samostalno i bez nadzora iz razloga što većina tih lijekova koji se uzimaju imaju svoj način kako se u jetri prerađuju i kako ih organizam eliminira iz tijela.
Ono što nijedan pacijent ne bi trebao raditi su nasilne detoksikacije crijeva i jetre sa sokovima, ekstraktima i “prirodnim” proizvodima koji potiču rad jetre.
Ako mi u detoksikaciji naložimo jetri da radi više nego što ona u osnovi planira onda se može dogoditi da ona jednostavno ne stigne poništiti toksičnu verziju lijeka koju bi inače napravila u tim svojim normalnim uvjetima i da onda on kao takav postane mutagen i izazove određena oštećenja koja nipošto ne želimo.
Pridržavati se uputa na lijekovima
Što se tiče kombinacije hrane i lijekova na svakom lijeku postoji striktna uputa što se ne smije uz njega jesti i što je preporučeno ukoliko za to postoji objektivno obrazloženje. Ako piše da se uz neki lijek ne uzima primjerice grejp razlog je jer to voće ima dosta potentan učinak na jetru i automatski podiže toksičnost samog lijeka. Tih uputa na lijeku se treba pridržavati. Tu zapravo ne postoje određeni opći savjeti što jesti ako pijete lijekove jer se time bavi farmaceutska kuća i da jasne, te striktne upute.
Meso u manjoj količini koju možemo probaviti
Može li se jesti meso?
Što se mesa tiče ono na isti način može biti sporno. Najlakše je reći nemojte jesti meso jer je ono prerađevina, ali je to u praksi neprimjenjivo. Meso je složena bjelančevina koja se poput svih ostalih bjelančevina probavlja u želucu i upravo se tamo obavlja najveći postotak probave posredstvom želučane kiseline. Mala količina mesa se probavi, prevede se u nekakve upute koje su prepoznatljive gornjem dijelu crijeva, želudac sadržaj ispusti i određene naše kemikalije neutraliziraju višak želučane kiseline, probava i apsorpcija se nastavljaju i to je onda u redu.
Međutim, kako su količine mesa veće nego što naš kapacitet može podnijeti, dio tih procesa ostane nedovršen što ne pogoduje crijevima. A i vrlo negativno utječe i na crijevnu floru mikrobioma.
Protuupalno djelovanje niza namirnica
Treba jesti voće i povrće, mahunarke koje su važne kod tretiranja reumatoidnog artritisa. Potom blage žitarice koje su cjelovite i nisu prerađene jer će one obraniti nas i crijevni mikrobiom. Zato je ta hrana koja je malo življa i svježija te ne toliko procesuirana važna za tretiranje te bolesti. Uz to imate i dijetoterapijsku komponentu kao što su razni probiotici, hrana bogata omega kiselinama koja ima dokazano protuupalno djelovanje. Tu pribrajamo hladno prešana ulja, maslinovo, bučino, suncokretovo, kukuruzno i laneno. Sjemenke koje se isto terapijski koriste kod reumatoidnog artritisa i probiotici kao dodaci prehrani.
Što primjerice kada pacijent ima reumatoidni artritis i bolest žuči. Zbog prve dijagnoze treba jesti grahorice koje su mu zabranjene u drugoj bolesti?
Opći savjeti se pacijentima daju kada nemamo mogućnosti i vremena profilirati prehranu u detalje pa se daju opći sigurni savjeti. Primjerice kod žuči nemojte jesti masno, svježe voće i grahorice, ali taj savjet u profiliranoj prehrani se apsolutno gubi i prehrana za žuč dobiva sasvim drugačiji oblik. Automatski kada radimo profilaciju znamo da imamo i prostora za raščistiti prvi dio, ali i za drugi dio. Tako da se rijetko kada susrećemo s komorbiditetima za koja nemamo rješenje.
