Vitiligo je kronična autoimuna nezarazna bolest kože. Procjena je kako je u Hrvatskoj oko 45 tisuća oboljelih, a dijagnoza nažalost ima velik psihološki učinak zbog stigme. Ne postoji još uvijek jedan učinkovit lijek, ali za repigmentaciju kože dostupni su lokalni pripravci i inovativne biološke terapije. Svjetski dan vitiliga obilježava se sutra, 25. lipnja, na datum smrti globalne pop ikone Michaela Jacksona koji je bolovao od vitiliga. U nastavku prenosimo Vodič za razumijevanje ove bolesti u izdanju Udruge poslodavaca u zdravstvu, a koji donosi odgovore na najčešće mitove što prate vitiligo.
Što treba znati o vitiligu – najčešća pitanja i odgovori
Što je vitiligo?
Vitiligo je stečena autoimuna bolest kože, u kojoj djelomični gubitak pigmenta kože zvanog melanin uzrokuje na koži bijele ili ružičaste mrlje. Obojena područja kože mogu se pojaviti bilo gdje na tijelu, iako se najčešće nalaze na stražnjoj površini ruku, na licu (oko očiju, nosa, usta), vratu, pazuhu i područjima trenja i pritiska (laktovi, koljena, leđna površina nogu, bočna strana). Bezbojne mrlje mogu se pojaviti i na područjima kože koja je prethodno ozlijeđena1,3,4. Vitiligo se ne prenosi, nije zarazna bolest.
U kojoj dobi se pojavljuje?
Iako se vitiligo može pojaviti u bilo kojoj dobi, početni simptomi obično se pojavljuju prije 30. godine.
Na koga utječe vitiligo i koliko je čest?
Vitiligo je najčešći poremećaj hipopigmentacije s procijenjenom prevalencijom od 0,5-2 posto u svijetu. U Europi se prevalencija vitiliga procjenjuje na 1%12. Javlja se i kod odraslih i kod djece, sa sličnom učestalošću kod oba spola1,2.
Koje vrste vitiliga postoje?
Vitiligo je podijeljen u tri vrste:
Nesegmentalni vitiligo (NSV) najčešći je tip vitiliga5. Karakterizirana je promijenjenim mrljama sa simetričnom raspodjelom, obično sporo napreduje i ima nepredvidiv tijek3,6.
Segmentalni vitiligo (SV), koji se obično nalazi na jednoj strani tijela, počinje u ranoj dobi brzo napreduje, a zatim se stabilizira3,5,6.
Konačno, mješoviti vitiligo u početku se pojavljuje u obliku segmentalnog vitiliga, ali nekoliko mjeseci kasnije širi se na druga mjesta, pa poprima oblik nesegmentne bijele boje.
Što uzrokuje vitiligo?
Vitiligo je uzrokovan gubitkom melanocita, stanica odgovornih za boju kože. Najčešći tip vitiliga je nesegmentalni vitiligo, autoimuni je poremećaj u kojem imunološki sustav tijela napada određene melanocite i uništava ih, što rezultira bijelim mrljama na koži. Čimbenici koji pridonose pojavi vitiliga su disregulacija imunološkog sustava, genetska osjetljivost i stres iz okoliša.
Je li vitiligo nasljedan?
Postoji obiteljska predispozicija, jer oko 20% bolesnika ima barem jednog rođaka prvog koljena, sa vitiligo bolešću7.
Kako se dijagnosticira vitiligo?
Dijagnoza vitiliga temelji se na kliničkoj slici pacijenta, uzimajući u obzir obiteljsku anamnezu. U teškim slučajevima dermatolog može dobiti biopsiju kože zahvaćenog područja8. Konačno, krvni testovi važni su za prepoznavanje mogućih komorbiditeta, poput disfunkcije štitnjače ili dijabetes melitusa.
Koji tretmani za vitiligo postoje?
Tretmani koji se koriste kod vitiliga su lokalne terapije (kortikosteroidi i inhibitori kalcineurina), fototerapija, oralna primjena steroida kao i noviji tretmani u obliku kreme. Postoje i kirurške tehnike transplantacije, koje se primjenjuju samo na određene pacijente, kao i tretmani promjene boje u slučaju opsežnog vitiliga.
Koji je cilj liječenja vitiliga?
Ciljevi liječenja vitiliga jesu zaustavljanje napredovanja bolesti, poticanje repigmentacije i sprječavanje ponovne pojave bolesti.
Kako vitiligo utječe na živote oboljelih?
Iako vitiligo ne predstavlja prijetnju fizičkom zdravlju, pacijenti mogu doživjeti negativan utjecaj na njihovo psihosocijalno zdravlje.
Studija VALIANT, studija o procjeni opterećenja vitiligom koja je obuhvatila 3.541 osobu s vitiligom iz 17 zemalja, potvrdila je psihosocijalni teret i njegov utjecaj na mentalno zdravlje.
Rezultati su pokazali da vitiligo utječe na svakodnevni život i emocionalno stanje bolesnika.
Više od polovice bolesnika (55 posto) prijavilo je simptome umjerene do teške depresije.
Devet od deset pacijenata doživjelo je stigmu zbog vitiliga, a tri od pet pacijenata izjavilo je da vitiligo negativno utječe na njihovo samopoštovanje.
Najčešći psihosocijalni komorbiditeti opisani u studijama su depresija, anksioznost, socijalna fobija, osjećaj stigmatizacije, poremećaji prilagodbe, poremećaji spavanja, izbjegavanje i ograničavanje ponašanja te poteškoće u odnosima.
U istraživanjima su čimbenici povezani sa značajno većim psihosocijalnim opterećenjem uključivali spol, postojanje lezija na vidljivim područjima (npr. ruke, lice) ili genitalnim područjima, dob < 30 godina (osobito adolescenti) i opseg lezije.
IZVORI: 1. Bergqvist C, Ezzedine K. Dermatologija. 2020;236:571-592. 2.Bibeau K, et al. JEADV. 2022;36:1831-1844. 3. Alikhan i suradnici J Am Acad Dermatol. 65(3:473-491. 4. Rashighi M, Harris JE. Dermatol Clin. 2017;35:257-265. 5. Faria AR, et al. Grudnjak Dermatol. 2014;89:784-790. 6. Rodrigues M, et al. J Am Acad Dermatol. 2017;77:17-29. 7. Alkhateeb A, et al. Pigment Cell Res. 2003; 16(3): 208-14. 8. Drake LA, et al. J Am Acad Dermatol. 1996;35:620-626. 9. Prolaznik T. Dermatol Clin. 2017; 35(2):163-170. 10. Bibeau K, et al. Maui Derm za dermatologe 2022. ePoster o dijagnozi i liječenju vitiliga iz perspektive pacijenata i zdravstvenih radnika: nalazi globalne studije VALIANT. 11. Ezzedine K, et al. J Am Acad Dermatol. 2021. 12. Richard MA, et al. J Eur Acad Dermatol Venereol. Srpanj 2022.; 36(7):1088-1096.
MITOVI I ISTINE O VITILIGU
MIT: Vitiligo je kozmetičko stanje
ISTINA: Vitiligo je stanje kože autoimune etiologije koje uzrokuje gubitak boje kože i stvaranje bijelih mrlja1. Te mrlje nastaju kada imunološki sustav tijela uništi melanocite (stanice kože koje daju boju koži, kosi i očima). Ne smatra se teškom zdravstvenom prijetnjom, no može imati značajan utjecaj na samopouzdanje i samopoštovanje pacijenata, kao i uvelike utjecati na njihov svakodnevni život, odnosno kvalitetu života.
MIT: Vitiligo se odnosi samo na kožu
ISTINA: Vitiligo se javlja uglavnom na koži, ali može zahvatiti sluznicu u ustima i nosu. Ako se pojavi u područjima s rastom dlačica, dlačice postaju bijele. Također, vitiligo, kao autoimuna bolest, često koegzistira s drugim autoimunim bolestima, kao što su disfunkcija štitnjače, atopijski dermatitis i alopecija.
MIT: Vitiligo se češće javlja kod osoba s tamnijom kožom
ISTINA: Vitiligo se može pojaviti na svim tipovima i bojama kože, samo je uočljiviji kod osoba s tamnijom kožom.
MIT: Vitiligo je nasljedan
ISTINA: Vitiligo se ne smatra nasljednom bolešću, ali ima nasljednu predispoziciju. Oko 20 posto pacijenata ima barem jednog rođaka prvog koljena s vitiligom.
MIT: Vitiligo je uzrokovan stresom
ISTINA: Stres sam po sebi ne uzrokuje vitiligo, ali je jedan od čimbenika koji pridonose njegovom širenju, uključujući disregulaciju imunološkog sustava i genetsku osjetljivost. Također, pojava vitiliga može uzrokovati povećani stres jer je to stanje kože koje utječe na izgled kože i vanjski izgled. Osobe s vitiligom često navode da imaju smanjeno samopouzdanje, nisko samopoštovanje, kao i simptome anksioznosti ili depresije.
MIT: Vitiligo je povezan s povećanim rizikom od raka kože
ISTINA: Nekoliko studija pokazalo je da je stopa raka kože, zbog izlaganja suncu, bila niža kod osoba s vitiligom. Naravno, to ne znači da ne treba biti oprezan pri izloženosti suncu.
MIT: Određena hrana može pogoršati vitiligo
ISTINA: Do danas nije znanstveno dokazano da hrana uzrokuje vitiligo ili uzrokuje promjenu boje kože. Međutim, preporuča se izbjegavati jesti hranu na koju je pacijent alergičan ili ima poteškoća s probavom jer to može poremetiti probavni ili hormonalni sustav i posljedično dodatno stimulirati imunološki sustav povezan s vitiligom. Kao osnovna smjernica, važno je slijediti uravnoteženu prehranu i obično se preporučuje da prehrana sadrži vitamin D, koji je posebno koristan za imunološki sustav.
MIT: Vitiligo se ne liječi
ISTINA: Iako ne postoji konačan lijek za vitiligo, pacijenti koji žele liječiti vitiligo mogu razviti osobni plan liječenja u suradnji sa svojim dermatologom. Dostupne su mogućnosti liječenja koje mogu pomoći u inhibiciji napredovanja bolesti i spriječiti recidiv.
MIT: Vitiligo se prenosi
ISTINA: Ne, vitiligo nije zarazan.
