Portal ZdravljeZdravstvena pismenostZašto dolazi do napadaja astme

Zašto dolazi do napadaja astme

Astma je kronična upalna bolest dišnih puteva koja može uzrokovati epizode napadaja astme. Postoji mnogo vrsta astme poput alergijske, pedijatrijske, astme inducirane aspirinima, inducirane tjelesnom aktivnošću itd. Iako je kronična bolest koja se ne može po pravilu izliječiti, postoji mnogo lijekova koji ju drže pod kontrolom.

Napadaji astme popraćeni su osjećajem kratkoće daha, kašljanjem, pritiskom u prsima te hriptanjem. Takvi napadaji uzrokovani su opstrukcijom dišnih puteva do koje dolazi zbog upale te stezanja glatkih mišića. A mogu biti uzrokovani mnogim podražajima ovisno o tipu astme (virusnim infekcijama donjeg dijela dišnog sustava, dimom cigareta, brojnim alergenima, stresom, nesteroidnim protuupalnim lijekovima…). Napadaji su češći nakon nedavne epizode napadaja astme te po noći i rano ujutro. A najčešće prolaze uz uporabu lijeka ili spontano dok neki napadaji mogu dovesti i do hospitalizacije.

Dvije vrste lijekova

U liječenju astme koriste se dvije vrste lijekova – oni koji služe za dugoročnu kontrolu bolesti te oni koji brzo olakšavaju simptome astme (tzv. relieveri). Za olakšavanje simptoma koriste se u najvećem broju slučajeva beta-2-agonisti kratkog djelovanja u obliku inhalera. Mogu se uzeti nakon ili prije početka napadaja, no ukoliko su napadaji učestali te se lijek mora uzimati sve više potrebno je javiti se liječniku. Jer bi to mogao biti znak progresije bolesti koja zahtijeva višu dozu lijeka za dugoročnu kontrolu ili drugačiji lijek.

Kao lijekovi za dugoročnu kontrolu najčešće se koriste inhalacijski kortikosteroidi. Mogu doći u inhalatorima raznih oblika i mehanizama djelovanja te u kombinacijama s lijekovima za olakšavanje. Takve lijekove je potrebno kontinuirano uzimati svaki dan kako bi se postigla optimalna kontrola bolesti. Pravilnom uporabom smanjuje se potreba za uzimanjem lijeka za olakšanje simptoma. Osim inhalacijskih kortikosteroida, mogu se koristiti još i oralni kortikosteroidi, teofilin, antileukotrieni te beta-2-agonisti dugog djelovanja u kombinacijama s drugim lijekovima.

 

Više iz rubrike:
Povezani članci
DJECA I OKOLIŠ

Plijesni i kvasci u vrtićima mogu uzrokovati kroničnu astmu i alergije

Akademik Samaržija apelira – astma je kronična bolest

Dr. Desnica: Astmatski napad može biti zastrašujuć

Svjetski dan astme

Svaki drugi oboljeli od astme ima nekontroliranu bolest

Tražite više o zdravlju? Pretražite Portal Zdravlje
Najnovije s našeg portala
Miastenija gravis

Nepomičan jezik, spušteni kapci, kroz život 450 tisuća tableta

Joško Lalić

Odrastao je u domu, a način kojim danas pomaže drugima – lekcija nam je svima

Liječenje raka dojke u RH

Prof. Pleština: Hrvatska se po preživljenju podigla iznad EU prosjeka

Pokreni nešto svoje

Dodijeljena potpora poduzetničkim inovacijama

Portal Zdravlje donosi
Odabrali čitatelji
Podrška oboljelima

Miastenija gravis – okrutni simptomi i dugačak put do dijagnoze

Renatin život s teškom bolesti

Miastenija mi je uzela mišiće, ali nije dušu

Na što nas upozorava naš mozak

Poremećaji spavanja mogu biti prvi simptomi ozbiljnih neuroloških bolesti

Obilježavanje u Rijeci

Multipla skleroza – nepredvidiva i različita bolest nepoznatog uzroka

Kontakt / Predloži temu
Zdravstvena pismenost
Psihologinja Tena Velki

Polovica roditelja kaže da kontrolira igrice djece, 90 posto djece da igra nasilne računalne igre

Nefreteta Zekić Eberhard

Probiotici – koji, kad i kako ih uzimati

Ines Jurak, mag.pharm.

Dr. Boris Radić: Redovita tjelesna aktivnost je ulaganje u tijelo, um i dušu

doc. dr. sc. prim. Boris Radić

Poremećaji u prehrani radi težnje za idealnim izgledom česti su u sportaša

Nađa Berbić