Portal ZdravljeAktualnoPoput društvenih mreža i mozgu treba malo vremena da se ažurira
Kašnjenje vizualnih signala

Poput društvenih mreža i mozgu treba malo vremena da se ažurira

Nalazi pridonose rastućem broju istraživanja o mehanizmu iza „polja kontinuiteta“, funkcije percepcije u kojoj mozak spaja ono što vidimo kako bi nam dao osjećaj vizualne stabilnosti. To su rezultati istraživanja sa Sveučilišta Berkeley, objavljeni u časopisu Science Advances.
“Kada bi se mozak uvijek ažurirao u stvarnom vremenu, svijet bi bio uznemirujuće mjesto sa stalnim fluktuacijama u sjeni, svjetlu i kretanju, a mi bismo se osjećali kao da cijelo vrijeme haluciniramo”, rekao je autor studije David Whitney, UC Berkeley profesor psihologije, neuroznanosti i vizualnih znanosti.
Umjesto toga, mozak je poput vremeplova. Stalno nas vraća u prošlost. Kao da imamo aplikaciju koja konsolidira vizualni unos svakih 15 sekundi u jedan dojam kako bismo se mogli nositi sa svakodnevnim životom”, rekao je glavni autor studije Mauro Manassi, docent psihologije na škotskom Sveučilištu u Aberdeenu i raniji suradnik u Whitney laboratoriju na UC Berkeley.

Za studiju, Manassi i Whitney promatrali su mehanizam koji stoji iza „nevidljivosti“ promjena, u kojem ne primjećujemo suptilne promjene koje se događaju tijekom vremena, kao što je razlika između glumaca i njihovih kaskaderskih dvojnika ili filmskih promašaja.
“Moglo bi se reći da naš mozak odgađa”, rekla je Whitney. “Previše je posla za stalno ažuriranje slika, pa se drži bliske prošlosti jer je ona dobar prediktor sadašnjosti. Recikliramo informacije iz prošlosti jer je to brže, učinkovitije i predstavlja manje posla. Tako mozak vizualno ekonomizira.“

Rezultati sugeriraju da mozak radi s blagim zaostatkom pri obradi vizualnih podražaja, a to ima pozitivne i negativne implikacije.
“Kašnjenje je dobro jer nas sprječava da se osjećamo bombardirani vizualnim signalima u svakodnevnom životu, ali također može rezultirati posljedicama važnih za života ili smrt kada je potrebna kirurška preciznost”, rekao je Manassi. “Na primjer, radiolozi pregledavaju tumore, a kirurzi moraju moći vidjeti što je ispred njih u stvarnom vremenu; ako je njihov mozak pristran prema onome što su vidjeli prije manje od minute, mogli bi nešto propustiti.”
Mi nismo doslovno slijepi za nove signale, kažu istraživači. Samo nas tromost vizualnog sustava u ažuriranju može učiniti kratkotrajno „slijepima“ za vrlo brze gotovo trenutne promjene jer hvata prvi dojam i vuče nas prema prošlih nekoliko trenutaka. Ipak, u konačnici, polje kontinuiteta podržava ljudsko iskustvo stabilnog svijeta.

Više iz rubrike:
Povezani članci
Tjelovježba i mozak

Tjelesna aktivnost pozitivno utječe na tjelesno i psihičko zdravlje

Unutarnji metronom

Lupkanje prstima može pomoći da u buci bolje razumijemo govor

Akademkinja Demarin objašnjava koji su ključevi očuvanja mozga

COVID i MOZAK

Najteži oblici covida povezani sa jakim abnormalnostima mozga

Tražite više o zdravlju? Pretražite Portal Zdravlje
Najnovije s našeg portala
Miastenija gravis

Nepomičan jezik, spušteni kapci, kroz život 450 tisuća tableta

Joško Lalić

Odrastao je u domu, a način kojim danas pomaže drugima – lekcija nam je svima

Liječenje raka dojke u RH

Prof. Pleština: Hrvatska se po preživljenju podigla iznad EU prosjeka

Pokreni nešto svoje

Dodijeljena potpora poduzetničkim inovacijama

Portal Zdravlje donosi
Odabrali čitatelji
Podrška oboljelima

Miastenija gravis – okrutni simptomi i dugačak put do dijagnoze

Renatin život s teškom bolesti

Miastenija mi je uzela mišiće, ali nije dušu

Na što nas upozorava naš mozak

Poremećaji spavanja mogu biti prvi simptomi ozbiljnih neuroloških bolesti

Kako pravilno postupati

Ugriz zmije – liječnik savjetuje što učiniti

Kontakt / Predloži temu
Zdravstvena pismenost

Dr. Vide Popović: Ako se otkrije rano i na vrijeme rak pluća može biti izlječiv

Ivana Šilović
Rak vrata maternice

Prof. Vrdoljak: Nažalost, izgubili smo desetljeća u stagnaciji

Ojdana Koharević

Doc. dr. Pivalica o planovima za Splitske toplice, reumatologiju i fizikalnu

Žaklina Jurić
Vodič liječnice

Bolesti štitnjače – prehrana i suplementi – što je činjenica, a što mit

dr. sc. Tanja Miličević Milardović