Zašto se smanjilo mentalno blagostanje adolescenata?

Upotrebljeni su podaci iz tri kruga ispitivanja ponašanja djece školske dobi (2006., 2010. i 2014.) iz 42 europske i sjevernoameričke zemlje. Sudionici istraživanja, u dobi od 11, 13 i 15 godina, popunili su anonimni upitnik koji je uključivao stavke o zdravstvenim pokazateljima i srodnim ponašanjima. Pitanja su se odnosila na zadovoljstvo životom i psihosomatske pritužbe, na vrijeme provedeno ispred ekrana i tjelesnu aktivnost. Uzorak je obuhvaćao 577.475 adolescenata, 51,35 posto djevojčica i 48, 64 posto dječaka. Prosječna prijavljena ocjena zadovoljstva životom (na skali od 0 do 10) bila je 7,70 kod dječaka i 7,48 kod djevojčica, s time da su psihosomatske tegobe bile češće među djevojčicama. Istraživanje je pokazalo usku korelaciju između vremena provedenog ispred ekrana i manje tjelesne aktivnosti s nižim zadovoljstvom životom i većim psihosomatskim pritužbama, posebno među adolescentima iz razvijenih zemalja, o čemu bi, kako se ističe, trebale voditi računa javnozdravstvene strategije za promicanje mentalne dobrobiti adolescenata.