Inkluzivni dodatak je novčana pomoć osobama s invaliditetom. Postoje određeni uvjeti kako bi ostvarili to pravo. Zakonom je propisano tko ga može dobiti i u kojem iznosu. U slučaju kašnjenja odluke o pravu na inkluzivni, može se podnijeti žalba. Tko ima pravo na inkluzivni, koliko iznosi i kad se može podnijeti žalba, objasnio nam je odvjetnik Dominik Musulin.
Što je inkluzivni dodatak?
- Inkluzivni dodatak je novčana naknada namijenjena osobama s invaliditetom radi pokrivanja povećanih životnih troškova koji proizlaze iz invaliditeta. Dodatak omogućuje poticanje ravnopravnog sudjelovanja u društvu, ističe odvjetnik.
Institut inkluzivnog dodatka reguliran je Zakonom o inkluzivnom dodatku. Pravo mogu ostvariti osobe s invaliditetom kojima je, na temelju nalaza i procjene nadležnog tijela, utvrđena određena razina potrebe za potporom.
- Dakle, pravo na inkluzivni dodatak ovisi o ispunjavanju zakonskih uvjeta, prvom redu medicinskog stanja. Razina potpore se razvrstava u pet razina na temelju Liste vrste i težine invaliditeta - oštećenja funkcionalnih sposobnosti definirane propisima. Uz zdravstveno stanje, može, između ostalog, biti bitna i okolnost je li korisnik samac, objašnjava odvjetnik Musulin.
Dodaje i kako se pravo na inkluzivni uopće ne priznaje određenim osobama. To su osobe kojima je priznata usluga smještaja ili organiziranog stanovanja sukladno odredbama zakona ili drugim propisima, a koje osobnu invalidninu ostvaruju prema posebnim propisima. Dodatak se ne priznaje ni osobama koje doplatak za pomoć i njegu ostvaruju prema posebnim propisima, osim korisnika prava na pomoć i njegu iz članka 11. stavka 2. Zakona.
Koja je visina inkluzivnog dodatka?
Inkluzivni dodatak utvrđuje se prema određenoj razini potpore u iznosima i iznosi:
1. razina: 600 % osnovice = 720 eura mjesečno
2. razina: 400 % osnovice = 480 eura mjesečno
3. razina: 360 % osnovice = 432 eura mjesečno
4. razina: 135 % osnovice = 162 eura mjesečno
5. razina: 115 % osnovice = 138 eura mjesečno
S druge strane, Musulin napominje kako se pravo na inkluzivni dodatak ne priznaje za 4. i 5. razinu potpore osobama koje:
- imaju u vlasništvu drugi stan ili kuću osim stana ili kuće koju koriste za stanovanje, a koji može otuđiti ili iznajmiti i time osigurati sredstva za puno i učinkovito sudjelovanje u društvu na ravnopravnoj osnovi s drugima
- imaju u vlasništvu poslovni prostor koji ne koristi za obavljanje registrirane djelatnosti
- imaju osiguran smještaj u ustanovi socijalne skrbi i kod drugih pružatelja socijalnih usluga, u zdravstvenoj ili u drugoj ustanovi odnosno organizirano stanovanje, sukladno odredbama zakona kojim se uređuje djelatnost socijalne skrbi ili drugim propisima.
Kako ostvariti pravo na inkluzivni dodatak?
Kako bi osoba ostvarila pravo na inkluzivni dodatak, treba podnijeti zahtjev nadležnom područnom uredu Hrvatskog zavoda za socijalni rad. Uz zahtjev se prilaže potrebna dokumentacija, što se prije svega odnosi na cjelokupnu medicinsku dokumentaciju.
- Postupak za priznavanje prava na inkluzivni dodatak je žuran. Nadležno tijelo, odnosno Hrvatski zavod za socijalni rad, bi trebao donijeti rješenje i dostaviti ga stranci u roku od 15 dana od dana podnošenja urednog zahtjeva ili pokretanja postupka po službenoj dužnosti. Ako je potrebno provoditi ispitni postupak, Zavod je dužan donijeti rješenje i dostaviti ga stranci u roku od 30 dana od dana podnošenja urednog zahtjeva ili pokretanja postupka po službenoj dužnosti, kaže Musulin.
Što ako kasni donošenje odluke o inkluzivnom dodatku?
Važno je znati da se može podnijeti žalba u slučaju kašnjenja odluke o inkluzivnom dodatku.
- U slučaju kad prvostupanjsko tijelo ne postupi u okviru navedenog roka moguće je podnijeti žalbu drugostupanjskom tijelu. Ono je dužno pravno postupiti u rokovima od 60 dana od primitka žalbe, napominje Musulin.
>Ako ni prvostupanjsko niti drugostupanjsko tijelo o zahtjevu ne odluče u daljnjim rokovima, pred upravnim sudom se može podnijeti tužba.
- Ako nadležna tijela ne postupe po novim rokovima koje im odredi upravni sud u svojoj odluci povodom tužbe radi šutnje uprave, Zakonom o upravnim sporovima je predviđeno pokretanje novog postupka izvršenja sudske odluke pred nadležnim upravnim sudom, objašnjava Musulin.
Što ako osoba nije zadovoljna odlukom o inkluzivnom dodatku?
Kad osoba zaprimi prvostupanjsku odluku i nije zadovoljna, ima pravo izjaviti pravni lijek u roku od 15 dana od primitka odluke. Može tražiti da se osnovanost ponovno procjeni ili da se ponovno procijeni zdravstveno stanje na temelju kojeg je odluka donesena.
- Ako drugostupanjsko Ministarstvo rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike odbije žalbu, protiv takve odluke se može u roku od 30 dana pokrenuti spor pred upravnim sudom. U okviru tog postupka osoba ima pravo tražiti da sudski vještak kojeg je izabrao sud procjeni zdravstveno stanje. Zakon o inkluzivnom dodatku, o općem upravnom postupku, a ni Zakon o upravnim sporovima ne propisuju obvezu angažiranja odvjetnika za inkluzivni dodatak. Tako da se pravno gledano u postupcima možete sami zastupati, zaključuje Musulin.
