Hrvatski građani, i muškarci i žene, prvaci su Europe u debljini, upozorila je dr. Sanja Musić Milanović iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ) na 7. konferenciji o debljini u Nastavnom zavodu za javno zdravstvo "Dr. Andrija Štampar".
Konferencija je održana povodom Hrvatskog dana osviještenosti o debljini. Ove je godine bila posvećena mladim ljudima, promjenama navika i ponašanja.
Musić Milanović je podsjetila da je Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) lani proglasila debljinu kroničnom bolešću. I iznijela podatak da je liječenje bolesti povezanih s debljinom 2019. koštalo Hrvatsku 1,7 milijardi eura odnosno 2,7 posto BDP-a.
Oko 35 posto djece i 65 posto odraslih u Hrvatskoj ima prekomjernu tjelesnu masu i debljinu, izjavila je.
Pitanje umjerenosti
Ustvrdila je i da je debljina rezultat okruženja u kojemu živimo i koje nas tjera na to da više unosimo, a manje trošimo energije.
Upitana stimulira li Vlada debljanje time što štiti cijene namirnica koje debljaju poput carskog mesa, bijelog brašna i ulja, Musić Milanović je rekla da se svaku hranu može koristiti, samo je pitanje umjerenosti.
Debljina je bolest i rizični čimbenik za brojne druge bolesti - kardiovaskularne, bolesti lokomotornog sustava, mentalnog zdravlja i pojedinih vrsta karcinoma.
Problemu debljine u "Štamparu" se pristupa multidisciplinarno. Imaju tri savjetovališta s nutricionistom, kineziologom, liječnikom i psihoterapeutom.
Ministarstvo zdravstva prošle je godine pokrenulo radnu skupinu za izradu prijedloga akcijskog plana za prevenciju debljine.
Izaslanica Ministarstvak Ivana Portolan Pajić, izvijestila je da još traje usuglašavanje akcijskog plana nakon čega slijedi e-Savjetovanje.
Praćenjem debljine trebala bi se više baviti primarna razina zdravstvene zaštite, rekao je ravnatelj Doma zdravlja Zagreb Centar, Ino Protrka.
Taj je Dom zdravlja pokrenuo dva projekta za prevenciju debljine, u dijabetološkom centru spojili su nutricionista, farmakologa i dijabetologa, a planiraju uvesti i tjelovježbu na liječnički recept.
