U čitavoj Europi smanjuje se broj dobavljača lijekova te sve više prijete nestašice. Hrvatska nije iznimka. Postojeće generičko tržište ne može izdržati dalje pritiske na cijene uz rastuće troškove, istaknuli su predstavnici HUP-ove Udruge proizvođača lijekova.
S cijenom manjom od pet eura za mjesečnu terapiju te s rastućim troškovima proizvodnje, prijete nam nestašice osnovnih lijekova, upozorio je predsjednik udruge Jerko Jakšić.
Posljednjih pet godina na europskoj razini generički su lijekovi smanjili troškove zdravstvenih sustava za 41 posto. Dok su istodobno povećali dostupnost terapija za 27 posto, pokazuju podaci kompanije Teva.
Značajan rast ulaznih troškova u kombinaciji s postojećim modelom automatskog spuštanja cijena narušio je ovaj povoljan trend do granice održivosti u EU tako i Hrvatskoj.
U prezentaciji su pokazali kako konkurentnost generičkih lijekova, koja se temelji na cijeni, rezultira rizikom opskrbe. Broj konkurenata pada iz godine u godinu zbog neisplativosti proizvodnje.
Uvoz izvan Europe
Problem je i što se djelatne tvari sve više uvoze iz država izvan Europe. Neke kemijske supstance, poput lijeka za snižavanje kolesterola, nemaju više europske nositelje odobrenja.
U razdoblju od 10 godina, primjerice u Poljskoj, s tržišta je nestalo 16 antibiotskih lijekova, u Španjolskoj 11, a u Francuskoj 10, naglasili su u HUP-u.
U deset godina četvrtina generičkih lijekova nestala je s europskih tržišta - od toga 33 posto antibiotika i 40 posto onkoloških lijekova.
Situacija u Europi izuzetno je nepovoljna za proizvođače lijekova nakon isteka patenta. Hrvatska je osim toga i na začelju kolone u nabavi djelatnih tvari za proizvodnju lijekova jer je kao malo tržište bez značajnije pregovaračke moći, upozorio je Jakšić.
Konsolidacija i pritisak na cijene utječu i na sigurnost opskrbe u RH, gdje je u posljednjih pet godina svaki treći dan povučen jedan lijek s tržišta što ukupno do danas čini 1500 lijekova.
Četiri posto proračuna
Generički lijekovi predstavljaju čak 60 posto terapija za samo četiri posto udjela u proračunu. U udruzi smatraju da je moguće uspostaviti dugoročnu stabilnost sustava te predlažu automatsku indeksaciju. Odnosno usklađivanje cijena generičkih lijekova sa stopom inflacije.
Uz indeksaciju traže i uvažavanje generičke/bioslične terapije kao ključne te brže uvođenje generičkih i biosličnih lijekova u sustav. Ističu neodrživost sadašnje javne nabave lijekova, u kojoj postoji velika neravnoteža između prava i obaveza ponuđača i naručitelja.
Ponuđači lijekova morali bi, kažu, imati definirane, a ne okvirne količine i fleksibilne cijene, s obzirom na kontinuirane promjene na tržištu i promjenjivost svih ulaznih sastavnica, među kojima su energenti samo jedan dio.
Također, nužno je koristiti najbolje europske prakse poput multi-winning modela. On bi sigurno osigurao zaštitu od indirektnog monopola, zajamčio sigurnu opskrbu tržišta bez potreba za interventnim nabavama, kojima se u pojedinim slučajevima potpuno poništavaju sve postignute uštede.
Hitno uvođenje ovih mjera nužno je za farmaceutsko tržište u Hrvatskoj, poručuje HUP-ova Udruga proizvođača lijekova.
