Ministarstvo znanosti i obrazovanja odobrilo je specijalizaciju iz medicinske genetike koja bi trebala startati s prvom generacijom na jesen 2023. Iza inicijative stoji predsjednik Hrvatskog društva za humanu genetiku, prof. dr. sc. Dragan Primorac.
Proljetos ste najavili program specijalizacije iz medicinske genetike. U kojoj je fazi realizacija ovog projekta i što ona uopće znači za Hrvatsku?
- Prvi put u povijesti moderne hrvatske države Ministarstvo je odobrilo specijalizaciju iz medicinske genetike koja je sada i uvrštena u Pravilnik o specijalističkom usavršavanju doktora medicine. Cijeli program je trenutačno u zadnjoj fazi i prikupljamo ovlasti za sve institucije gdje će se provoditi specijalizacija. Naš plan je da do ljeta i početka jeseni s usavršavanjem krenu prvi specijalizanti. Specijalizacija bi započela u svim institucijama koje ispunjavaju uvjete. Od Osijeka preko Zagreba do Splita, ali i primjerice i SB Sveta Katarina, Instituta za antropologiju i Instituta Ruđer Bošković. Sve one ustanove koje imaju genetske laboratorije i poznaju citogenetiku mogu biti dio ove specijalizacije. Klinički dio će se odrađivati u KBC-ima i institucijama koje zakonom zadovoljavaju uvjete. Ono što je najvažnije je da će budući specijalizanti u okviru programa biti jednako konkurentni kao oni koji završe u bilo kojem programu unutar EU.
Ovo je specijalizacija isključivo za liječnike, a svi koji završe ovu specijalizaciju imat će veliki dijapazon mogućeg djelovanja. Od interpretacije prenatalne dijagnostike, preinplatacijske dijagnostike, području onkologije, pedijatrije, interne medicine… Moj plan je da ti ljudi budu osposobljeni i za zahvate koji će biti iskorišteni unutar moderne medicine i prekrajanja DNA koristeći najmodernije tehnologije. Prema mome razmišljanju ovo će biti jedna od najkompleksnijih edukacija u Hrvatskoj. No, specijalizantima će biti omogućeno da dio specijalizacije odrade i u inozemstvu na najprepoznatljivijim institucijama za medicinsku genetiku kao što su one u Izraelu ili Mayo klinika u SAD-u.
Postoji li interes mladih liječnika za ovo područje?
- Procjenjuje se da danas od rijetkih bolesti samo na području EU boluje oko 30 milijuna ljudi. Među njima su 50 posto djeca za čiju su dijagnostiku i liječenje neophodni upravo specijalisti medicinske genetike. Kada smo krenuli s idejom početkom godine za novu je specijalizaciju bilo zainteresirano oko 15 doktora medicine. Taj broj u međuvremenu raste.
Poznato je da i sami sudjelujete u brojnim projektima u svrhu otkrivanja novih i poboljšanih metoda liječenja. Koja su istraživanja u tijeku?
- Kod nas nema mjeseca da nema neke nove ili dijagnostičke metode ili metode liječenja. Upravo radimo jedan od najvećih europskih projekata iz područja osteoartritisa. Pokušavamo razumjeti molekularni učinak mezogenih matičnih stanica u direktnoj aplikaciji u koljeno i zglob. Radimo sistemske analize krvi i to kemocina, citokina... Sve kako bismo shvatili što se događa s tim stanicama koje imaju veliki protuupalni impakt i nevjerojatne učinke u liječenju hrskavice tamo gdje hrskavice ima barem malo.
Radimo i na projektu farmakogenomike koje je ključno u personaliziranoj medicini. Tu nastojimo analizom ključnih gena, a u ovom trenutku radimo s 27 gena, prevenirati ono što mi zovemo štetnim učincima lijekova. Također smo otišli jako daleko i u prevenciji iznenadne srčane smrti analizirajući 294 gena. Naime, svake godine samo u SAD-u više od 350 tisuća ljudi umire od iznenadne srčane smrti. Sva ova istraživanja koja mi radimo pravi su primjer razloga zbog kojih je Hrvatskoj potrebna specijalizacija iz medicinske genetike jer je to područje u kojem se razvija moderna medicina.
