Nakon srčanog zastoja život je spašen kod čak 15 posto pacijenata u Sloveniji, što je dvostruko više od europskog prosjeka od 7,5 posto!
Odličan slovenski rezultat spašavanja života uslijed srčanog zastoja predstavljen je na press konferenciji u tamošnjoj Liječničkoj komori.
U kategoriji poremećaja srčanog ritma koji se može ukloniti defibrilacijom, Slovenija se nalazi na četvrtom mjestu u Europi. Slovenski liječnici na pressici, prof. dr. Matej Strnad, dr. Luka Petravić i dr. Rok Miklič, iznijeli su podatke europskog istraživanja o izvanbolničkim srčanim zastojima.
Naveli su odlične rezultate unatoč previsokom vremenu dolaska hitne pomoći u ovim slučajevima. Riječ je o 12,2 minute što pripisuju geografskom terenu i raseljenosti. No, unatoč takvom vremenu njihovi rezultati su iznadprosječni što pak smatraju učinkom visoke osposobljenosti timova hitne, ali i cijelog lanca preživljavanja.
U tom lancu pomoć često započinje na samom mjestu srčanog zastoja koji se u većini slučajeva događa kod kuće i uz svjedoke. Naveli su kako reanimaciju kod srčanog zastoja započinje 63 posto očevidaca dok je europski prosjek 52 posto.
– Kvaliteta oživljavanja presudna je za preživljavanje. Sve je bolje nego ništa, ali moramo postići da što više ljudi zna pravilno izvoditi kompresije prsnog koša i koristiti defibrilator (AED), poručio je dr. Petravić.
Kao daljnje korake razvoja, slovenska struka istaknula je formiranje trajne strukture za sustavno prikupljanje podataka, uvođenje obveznog učenja reanimacije u osnovnim i srednjim školama te izradu smjernica za preraspodjelu AED uređaja.
