Državni hidrometeorološki zavod (DHMZ) izdao je upozorenje o umjerenoj opasnosti od visokih temperatura za većinu Hrvatske u petak i subotu. Na tablici opasnosti konkretno u petak za Zagreb i Karlovac stoji oznaka velike opasnosti.
Na vrućini se krvne žile šire i snizuje se tlak, mijenja se i zgrušavanje krvi. Kod naglih promjena temperature može doći do infarkta. Dio je to upozorenja Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo koji je izdao preporuke za ponašanje pri visoko opasnim temperaturama.
Izbjegavanje boravka na direktnom suncu, posebice od 10 do 17 sati, piti vodu, ne uzimati alkohol dio je uputa.
Upute HZJZ-a
• Osobe koje rade na otvorenom (npr. građevinski radnici) se trebaju češće odmoriti, skloniti u hlad i popiti čašu i pol vode svakih 30 minuta.
• Tuširajte se ili kupajte u mlakoj vodi. Druga mogućnost je zamotati se u hladne mokre ručnike ili se rashladiti mokrom spužvom, kupkom za noge i sl. Djeci možete mokre ručnike stavljati na noge i ruke.
• Nosite laganu široku svijetlu odjeću od prirodnih materijala. Ako idete izvan doma stavite šešir širokog oboda ili kapu i sunčane naočale. Korisna su zaštita od direktnog sunca i kišobrani i lepeza za rashlađivanje zraka.
• Koristite laganu posteljinu, po mogućnosti bez jastuka kako bi izbjegli akumulaciju topline od tijela.
• Jedite češće male i što više tekuće obroke. Izbjegavajte hranu prebogatu bjelančevinama. Ako ste u mogućnosti, pripremite miješano svježe voće, tzv. „smoothie“ ili spravite laganu juhu, da organizmu vratite izgubljene minerale, vitamine i elektrolite.
• Nastojte rashladiti prostor u kojem živite. Idealno bi bilo sobnu temperaturu održavati ispod 32°C danju, a 24°C noću. To je posebno važno za djecu, starije od 60 godina ili s kroničnim zdravstvenim problemima.
• Koristite hladniji noćni zrak da rashladite svoj dom. Ako je moguće, otvorite sve prozore ili podignite rolete tijekom noći i ranih jutarnjih sati kad je vanjska temperatura niža.
• Smanjite količinu vrućeg zraka unutar stana ili kuće. Danju zatvorite prozore i spustite rolete, naročito one koji su okrenuti prema suncu. Zatvorite sva umjetna svjetla i isključite što je više moguće električnih uređaja u svom domu.
• Stavite zaslone, draperije ili tende na prozore koji dobivaju jutarnje ili poslijepodnevno sunce. Rasprostrite mokre ručnike u prostoriji. No, ne zaboravite da se time povećava vlažnost zraka.
• Ako imate klima-uređaj, zatvorite vrata i prozore da ne trošite više energije nego što je potrebno. Podesite temperaturu tako da ne bude niža od 7˚C od vanjske.
• Električni ventilatori mogu pružiti olakšanje i osvježenje, ali ako je temperatura zraka iznad 35˚C, neće spriječiti zdravstvene teškoće vezane uz velike vrućine. Pomoći će, međutim, bržoj izmjeni zraka kada u večernjim satima cirkulacijom svježeg zraka rashlađujete svoj dom.
• Sklonite se u najhladniju prostoriju svog stana ili kuće, posebice noću.
• Ako stan ili kuću ne možete držati rashlađenim, provedite dva do tri sata dnevno u hladnom prostoru (npr. u hlađenoj javnoj zgradi).
• Izbjegavajte izlazak u najtoplijem dijelu dana.
• Izbjegavajte naporan fizički rad. Ako morate naporno raditi, činite to u najhladnije doba dana, što je obično ujutro između 4.00 i 7.00 sati i poslijepodne nakon 17.00 sati.
• Potražite sjenu.
• Ne ostavljajte djecu ni životinje u parkiranom vozilu.
• Redovito koristite sredstva sa zaštitnim faktorom od štetnog UV zračenja. Naročitu brigu valja posvetiti novorođenčadi i maloj djeci. Za njih treba koristiti zaštitna sredstva s najvećim faktorom (>30) i odjenuti ih u laganu odjeću koja ih također štiti od UV zraka.
• Prilagodite svoje izlaganje sunčevom UV zračenju uvažavajući dnevne promjene vrijednosti UV indeksa.
• Ako vozite, izbjegavajte putovanja u najtoplijem dijelu dana.
