Portal ZdravljeŽivjeti i liječiti rak u RHRak prostate – napredak u liječenju bolesti, ali i njegovih posljedica
Urolog dr. sc. Dinko Hauptman

Rak prostate – napredak u liječenju bolesti, ali i njegovih posljedica

Rak prostate najučestaliji je rak kod muškaraca. Liječenje se jako razvilo, u dolasku je i suvremeno liječenje radioligandima.

Umjetni sfinkter, penilna proteza, penilna rehabilitacija – dio je suvremenih postupaka i metoda dostupnih u Centru za prostatu zagrebačkog Rebra za liječenje inkontinencije i erektilne disfunkcije kao učestalih posljedica radikalnih zahvata prostate.

Obje posljedice liječenja su, nažalost, tabuizirane te se o njima ne govori ni dovoljno niti dovoljno glasno. A umnogome narušavaju svakodnevicu i smanjuju kvalitetu života muškaraca koji su ionako već prošli golgotu u borbi s bolešću prostate.

Rak prostate najučestaliji je rak kod muškaraca u našoj zemlji. Skorašnjim uvođenjem nacionalnog programa ranog otkrivanja, očekuje se i daljnji porast oboljelih. Nekako na braniku cjelokupne skrbi o ovoj bolesti, od same dijagnostike, modernog liječenja pa do na početku nabrojane pomoći uklanjanja ili smanjivanja posljedica liječenja, stoji spomenuti Centar koji sa svojim timom vodi akademik Željko Kaštelan.

Portret akademik Željko Kaštelan, dr. med., specijalist urolog, predstojnik Klinike za urologiju KBC-a Zagreb.
Akademik Željko Kaštelan, dr. med., specijalist urolog, predstojnik je Klinike za urologiju KBC-a Zagreb. Fotografija: privatna arhiva; obrada: portalzdravlje.hr

Napredak u liječenju

I samo formiranje Centra za prostatu, kojem će iduće godine biti deset godina, ozbiljan je iskorak za zdravlje muškaraca u ovoj zemlji. U to vrijeme, 2016., pišući upravo o pokretanju Centra, ove bolesti muškaraca u javnosti su bile u zapećku. Srećom danas o njima otvorenije svi skupa govorimo, ali i dalje suzdržano što je nužno mijenjati jer je ovo ozbiljna i učestala bolest, ali i bolest koja nije isključivo "rezervirana" za poodmaklu životnu dob.

Robotika nam je sve promijenila, zračenja su modernija, lijekovi su nam dostupni. Dolaze nam i radioligandi.

Naprotiv, kako će reći pročelnik Poliklinike Klinike za urologiju, dr. sc. Dinko Hauptman, svaki muškarac iznad 50-e godine treba se kontrolirati kod urologa, a ranije (od 45. godine) to trebaju muškarci koji u obitelji imaju nekog tko je prebolio rak prostate. Liječenje, lijekovi, ali i tehnike su iznimno napredovali.

– Robotika nam je sve promijenila, zračenja su modernija, lijekovi su nam dostupni. Dolaze nam i radioligandi. Imamo pacijente koji su kandidati za tu terapiju. Kad probate sve druge oblike liječenja idemo u radioligande kojima se ciljano napada baš te tumorske stanice. Rezultati tog oblika liječenja koje smo vidjeli su impresivni. Trebamo ispuniti određene zakonitosti no radi se na tome da i taj personalizirani oblik liječenja dođe u Hrvatsku – opisuje dr. Hauptman.

Posljedice koje utječu na kvalitetu života

Uz sve te napretke, saniranje čestih, spomenutih komplikacija, i dalje nije u fokusu, a što ovaj liječnik nastoji mijenjati. Jer prioritet jest (iz)liječiti bolest, ali tu priča ne završava ako pacijent ima tako ograničavajuće posljedice.

I inkontinencija i erektilna disfunkcija ozbiljno utječu na život poslije bolesti, sliku o sebi, samopouzdanje čovjeka. U ovom Centru uveli su, educirali se, praktički sve što svijet poznaje kako bi rješavali te posljedice, a pri čemu nažalost dijelom još izostaje i podrška HZZO-a.

Naime, Zavod prepoznaje ugradnju penilne proteze, financira sam postupak, ali ne i protezu. Stoga je to za početak jedna od važnih prepreka jer pacijenti sami moraju platiti penilnu protezu, a što je sasvim suprotno u drugim zapadnim zemljama.

– Napuhujuća ili trokomponentna proteza sadrži dva silikonska nastavka koji se ugrađuju u sami penis, ugrađenu pumpicu pod kožu između dva testisa i jedan rezervoar napunjen fiziološkom otopinom koji se ugradi pored mjehura. Dakle, to je zatvoreni hidraulični sustav. Ozbiljniji zapadni svijet to financira, ali kod nas HZZO pokriva samo DTS, ne i protezu. Umjetni sfinkter pokriva osiguranje jer je kvaliteta života jako narušena, ali čovjeku vratiti spolnu moć, to se valjda smatra da nije narušavanje kvalitete života – opisuje dr. Hauptman.

Muškarac pozira s podignutom rukom u znak snage i borbe protiv raka prostate; koncept Movember, rak prostate
Vratiti muškarcu sveukupnu kvalitetu života nakon liječenja raka prostate imperativ je u brizi za ovu skupinu bolesnika. Fotografija: Envato elements

Pružiti mogućnost oboljelim muškarcima

Kad sam "papir" tako tretira ovaj zahvat te iako je riječ o posljedici bolesti, nije ni čudo da sami pacijenti zaziru od pitanja i traženja pomoći. Ukupno je na Rebru napravljeno 13 ovakvih zahvata. Ni ne očekuje se oko toga nekakva masovnost, ali pružiti mogućnost oboljelima ne bi trebalo biti na ovaj način tretirano.

Inkontinencija ima drukčiji "tretman" te HZZO pokriva ugradnju umjetnog sfinktera. Kako će opisati ovaj liječnik, također je riječ o hidrauličnom zatvorenom sustavu koji se ugrađuje operacijskim putem.
– To je jedna posebna kirurgija koja ima svoje zakonitosti i komplikacije, ali kad to uspije ljudi su jako sretni. Inače su im nužnost pelene, navodi dr. Hauptman.

Povezani članci
Sakralna neuromodulacija

Uspješno liječenje inkontinencije u splitskoj bolnici

Deset godina HDBRP

Rak prostate u RH – porast preživljenja od najučestalijeg raka

Razgovor: doc. dr. sc. Tomislav Kuliš

Uvodi se novi nacionalni program, stiže i radioligandno liječenje raka prostate

Prava vrijednost donacija

Kako su ulošci za inkontinenciju povezali Knin, Zagreb i ljude dobre volje

Tražite više o zdravlju? Pretražite Portal Zdravlje
Najnovije s našeg portala
Nije samo za grčeve ili bolju probavu

Magnezij – koji oblik za što služi?

Prijedlog struke

RSV cijepljenje u RH, zaštita beba od učestale infekcije

Nacionalna konferencija o rijetkim bolestima

Pacijent ne smije sam tražiti put kroz sustav

Hrvatska komora zdravstvenih radnika

Grad po mjeri svih - javna tribina 22. rujna na Kaptolu

Portal Zdravlje donosi
Odabrali čitatelji
Luka Serdarević

Menstrualno bolovanje u RH - inicijativu je pokrenuo mladi muškarac

Liječenje raka dojke

Uređuje se dostupnost testa koji utječe na odluku o kemoterapiji

Tajana Dorić Šerić:

Neka me netko pogleda u oči i kaže mi kako nisam opravdani trošak

Kako pravilno postupati

Ugriz zmije – liječnik savjetuje što učiniti

Kontakt / Predloži temu
Zdravstvena pismenost

Lipoprotein (a) – sve važniji pokazatelj kardiovaskularnih rizika

prof. dr. sc. Ivan Pećin dr. med.
Razgovor s doc. dr. sc. Boris Filipović

Botoks – za bore, migrenu, osmijeh i isključivo kod liječnika

Hana Klain

Dr. Ivan Ćelić: Vrijeme je početi razgovarati o pred-ovisnosti

Redakcija
Objašnjava pedijatrica Maja Štimac

Upale uha kod djece: koje su razlike i kako postupiti

Nefreteta Zekić Eberhard