Rak debelog crijeva u Europi najsmrtonosniji je u RH

Liječiti i izliječiti rak, preživjeti onkološku bolest i nastaviti ravnopravno funkcionirati u društvu, nažalost nemaju svi jednaku mogućnost. Najkraći je to mogući zaključak posljednjeg izvještaja švedskog Institute for Health Economics (IHE). Europske zemlje u ranoj detekciji, prevenciji, mogućnostima liječenja raka pokazuju ogromne razlike. I time jednako tako ogromne šanse za izliječenje između europskih zemalja, ali i unutar samih pojedinih država. Postavili su pet temeljnih stavki istraživanja; cijepljenje protiv HPV-a, probir na rak debelog crijeva, liječenje, testiranje i pristup nakon preživljenja (survivorship).
Od prve stavke, prevencije, pokazuje se nejednakost - procijepljenost protiv HPV-a ide od devet posto u Bugarskoj do 94 posto u Portugalu. Probir na rak debelog crijeva pak pokazuje odaziv od četiri posto na Cipru do 76 posto u Danskoj. Sekvencioniranje slijedeće generacije kao dijagnostička metoda zaostaje u zemljama istočne Europe itd.
Kad se sve “zbroji” ukazali su na razlike u ishodima onkološkog liječenja. Na primjeru raka debelog crijeva izvještaj navodi velike razlike petogodišnjeg preživljenja. U toj stavci najgora je Hrvatska.
Na sto tisuća stanovnika imamo dvostruko više preminulih od te bolesti ( 50 ) negoli primjerice Austrija.
Pristup lijekovima i korištenje modernih terapija također pokazuje ozbiljne razlike u Europi gdje je u 2022. godini 1,3 milijuna ljudi preminulo od raka.