U Hrvatskoj ima nešto više od 700 vanjskih defibirilatora, uređaja koji mogu spasiti život kod srčanog zastoja ili u prevenciji iznenadne srčane smrti. U Splitsko – dalmatinskoj županiji ima ih tek 45, a javnost bi trebala biti bolje upućena o njihovim lokacijama i primjeni. Za usporedbu, u SAD-u je jedan defibrilator na 300 stanovnika.
O ovim podacima govorilo se, među ostalim, na javnoj tribini u Splitu o temi “Iznenadna srčana smrt”.
Javnu tribinu organizirala je Udruga Ritam srca, a sudionici su bili vrhunski hrvatski kardiolozi i članovi Udruge, članovi Hrvatskog i Europskog kardiološkog društva; prof. dr. sc. Zrinka Jurišić, prof. prim. dr. sc. Šime Manola, prim. dr. sc. Borka Pezo Nikolić, dr. Zoran Bakotić i dr. Nina Berović.
Tajnik Udruge Ritam srca, Tomislav Huić, zahvalio je brojnoj publici na dolasku. Puna dvorana Hrvatskog doma u Splitu potvrdila je kako tema iznenadne srčane smrti izaziva veliki interes. U publici su, među ostalima, bili i pacijenti, ljudi koji su iznenadnu srčanu smrt – preživjeli. Vjekoslav Andrić iz Siska svjedočio je o trenucima kada se jedna obična šetnja pretvorila u borbu između života i smrti.
ICD uređaj
– Zahvalan sam ljudima koji su brzo pritekli u pomo i počeli s oživljavanjem do dolaska Hitne pomoći. Tim Hitne već je mogao proglasiti smrt da nije bilo mladog liječnika koji je nastavio s oživljavanjem i vratio me u život. Zatim su me iz sisačke bolnice prevezli u KBC Sestre milosrdnice u Zagrebu, prisjetio se Vjekoslav. Tamo mu je ugrađen ICD, implantabilni kardioverter defibrilator, uređaj koji se koristi se za liječenje životno opasnih srčanih aritmija te kod srčanih zastoja.
Zahvaljujući brzoj intervenciji danas je zdrav čovjek koji živi život punim plućima.
– Mogu poručiti svima da se ne bojite. Ja sam živi svjedok da se iznenadna srčana smrt može preživjeti. Ne zaboravite se smijati, voljeti, poručio je poput pravog life coacha nasmijani Andrić i zasluženo izazvao ovacije publike. Publika je pljeskom nagradila i dvije Splićanke koje su poput Vjekoslava preživjele ovu bolest.
Edita Vrgoč i Marija Radman doživjele su iznenadnu srčanu smrt zbog trauma. No danas su obje nasmijane osobe koje o bolesti govore bez ustezanja. Marija je nakon proživljene bolesti postala majka, a na njoj nitko ne bi rekao da je ikada bila na ivici života i smrti.
Nije isto što i infarkt
Kako prepoznati iznenadnu srčanu smrt objasnila je dr. Jurišić:
– Nemamo kristalnu kuglu da je možemo predvidjeti, no prevencijom možemo mnogo učiniti. Simptomi mogu biti podhrtavanje oko srca te bol u prsnom košu, nalik simptomima infarkta. Srce kuca u normalnom ritmu no ubrzo se dogodi zastoj, ukoliko pacijent nije imao sreće, može se dogoditi najteži ishod. Tko ima rizik nismo došli do konačnog zaključka, kazala je dr. Jurišić.
O uzrocima i definiciji iznenadne srčane smrti govorio je dr. Manola navodeći kako iznenadna srčana smrt i infarkt nisu isti:
– Zanimljiv je podatak po kojem od kardiovaskularnih bolesti u Hrvatskoj godišnje umire ukupno 25.631 osoba, od srčanih bolesti 18.021 osoba, dok iznenadna srčana smrt odnese devet tisuća života. Jedna od uspješnih metoda liječenja je ugradnja ICD-a, Hrvatska je po ugradnji ICD-a među prvih deset europskih država.
Na nužnost prevencije, prehrana, vježbanje, kontrola tlaka i kolesterola, podsjetila je dr. Pezo Nikolić.
– Svi mi možemo biti pacijenti, moramo naučiti slušati i voljeti sebe. Pitanje je koliko se ovih pravila pridržavamo, znanjem iz preventivne kardiologije možemo spriječiti najteže posljedice, poručila je dr. Pezo Nikolić.
Lanac preživljavanja
Doktor Bakotić je ukazao na primjer pacijenta od 56 godina koji je doživio srčani zastoj, a spašen je zahvaljujuči defibrilatoru u kolima Hitne.
Čuli su se i podaci kako mozak živi četiri do šest minuta od trenutka kad je nastao srčani zastoj. Nakon 10 minuta šanse za preživljavanje su jako male i nastupa klinička smrt.
Uz prevenciju, od velike je važnosti pravovremena pomoć. Što to konkretno znači pojasnila je dr. Berović:
– U tom lancu preživljavanja ste bitni svi vi, laici, jer je važno što prije započeti s masažom srca do dolaska Hitne pomoći kako bi se spriječila dishemija, nedostatak kisika u mozgu.
U Udruzi Ritam srca, rečeno je, planirali su javnim tribinama i drugim načinima informiranja javnosti doprijeti do pola milijuna ljudi, a planirani broj premašen je za sedam posto te će se sa sličnim događajima nastaviti.