Tim smo povodom razgovarali s prof.dr.sc. Vanjom Bašić Kes, pročelnicom Zavoda za neuroimunologiju, neurogenetiku i bol pri KBC-u Sestre milosrdnice.
Pandemija je sve bolesti pa tako i moždani udar stavila u drugi plan tako da ćemo svi zajedno tek kad završi pandemija postati svjesni svega što nismo uspjeli odraditi, poručuje ova liječnica koja napominje – ne smijemo zaboraviti sve druge bolesti.
Pandemijska zaraza pak, kako svjedoči u svojoj kliničkoj praksi, u velikom postotku ima i neurološku simptomatologiju pa je tako kod mlađih ljudi oboljelih od covida, moždani udar jedan od simptoma.
Moždani udar više ne smijemo smatrati bolešću starije životne dobi jer se nerijetko događa da ga dožive mladi ljudi, u 30ima, 40ima. Kao rizične faktore na koje možemo utjecati prof. Bašić Kes navodi povišeni tlak, povišene masnoće, dijabetes, srčane i bubrežne bolesti, pušenje, pretilost, neaktivnost, fibrilaciju atrija i stres.
- Nažalost, svjedoci smo toga da je stres sve više prisutan. Od posla, pandemije, obiteljskih razloga, neimaštine i nažalost to je ono što mi sve češće susrećemo. Moždani udar je stanje koje se događa iznenada, svatko misli pa neće valjda meni. Prijepodne si uspješan poduzetnik, a popodne ti se desi da ležiš u intenzivnoj, oduzet, u pelenama, sa sondom – upozorava prof. Bašić Kes koja je pokrenula prvi simpozij o covidu, ali i postcovidu.
Jedan takav događaj slijedi upravo u povodu spomenutog Svjetskog dana moždanog udara, a preporuke kako prepoznati simptome na vrijeme i koji su rizični faktori te cijeli razgovor s prof. Bašić Kes pogledajte u nastavku.
