Pogrešno dijagnosticiranje i propisivanje lijekova, komunikacijski i administrativni problemi te diskontinuitet skrbi, nabrojala je glavne uzroke neželjenih događaja u zdravstvu, prim. dr. Ines Balint. Iza tog naziva “neželjenih događaja”, riječ je o pogrešnom liječenju, manjkavoj, krivoj dijagnostici i svemu onomu što rezultira štetom po pacijenta. Sigurnost pacijenta pitanje je o kojem se iz svih aspekata izlagalo i razgovaralo na tematskom simpoziju u organizaciji Doma zdravlja Zagreb – zapad. Ono što se naglasilo odmah uvodno jest da o sigurnosti pacijenta treba voditi računa odmah od ulaska u zdravstvenu ustanovu.
Obiteljska liječnica Balint obrazložila je korelaciju nedostatka obiteljskih liječnika u sustavu i sigurnost pacijenta.
Recepti za 25 eura
U primarnu zdravstvenu zaštitu ulazi se direktno pa nije čudo da kad toliki ljudi posjete ordinacije primarne to povećava mogućnosti greške. Nekad je obiteljski liječnik bio aktivan sudionik života u zajednici, živio sa svojim stanovnicima. Što imamo danas? Što imamo danas? Danas nam doktor nije potreban, virtualni doktori vam danas mogu poslati recepte za 25 eura i podignete lijek koji hoćete. Gdje je tu sigurnost naših pacijenata? – iznijela je prim. Balint naglasivši potrebu i za zdravstvenim opismenjavanjem građana, pacijenata.
U današnjim prilikama, tu su i sredine gdje pacijenti nemaju svojeg primarnog liječnika, to su takozvani timovi bez nositelja.
Oni imaju “gostujuće” liječnike u određenim terminima. Tu su, nadalje, prisutni i “fenomeni” poput spomenutih virtualnih anomalija i “prodavanja recepata”. Koliko je važna obiteljska medicina, ona koja ima vremena da poznaje svakog svog pacijenta, pokazao je jedan konkretan primjer.
Temelj sustava
Riječ je o mladoj pacijentici koja ne dolazi liječniku uopće, brigu o zdravlju vodi povremeno privatno i nema tegoba. Tako se javila nakon sistematskog privatnog pregleda radi potrebnih propisanih uputnica za magnetsku rezonancu kralježnice, neurologa i recepta za B vitamin. Sve to radi vrtoglavica. Krvni nalaz je sugerirao, a obiteljska liječnica posumnjala i potom potvrdila kako je riječ o bulimiji.
– Moglo se, dakle, raditi magnete od jutra do sutra. Nitko si tamo nije postavio pitanje o krvnoj slici. Želimo da se ovakve stvari što manje događaju. Greške će se događati, ali želimo da pacijenti budu što sigurniji. Isto tako, želimo da se za primarnu uvedu stimulativne mjere jer je primarna temelj sustava, može poboljšati ishode liječenja i ima najbolje reference da utječe na zdravlje stanovništva – poručila je prim. Balint.
