Post covid sindrom zovu bolest s tisuću lica jer može izazvati brojne zdravstvene poteškoće na bilo kojem organu. I iako je pandemija covida 19 već neko vrijeme za nama u splitsku bolnicu se još javljaju bolesnici sa post covidom. Jedan od liječnika koji im pomaže na Klinici za plućne bolesti KBC-a Split je dr. Dino Ilak, specijalist pulmologije.
Kako danas stojimo s post covid bolesnicima i koliko vam često dolaze po pomoć u bolnicu?
Najveći intenzitet i priljev tih bolesnika je bio u zadnje dvije godine. Posljednjih šest mjeseci je dolazak takvih bolesnika u bolnicu ipak nešto manji no i dalje dolaze. Točnije u zadnjih pola godine imamo manje teških covid bolesnika. Bolesnici koji su imali tešku i kritičnu sliku te su bili na respiratoru su upravo oni koji su bili najzahtjevniji za post hospitalno praćenje i za punu plućnu i opću rehabilitaciju.
Također postoji veliki broj bolesnika koji su imali srednje tešku ili blažu kliničku sliku covida, ali imaju značajni post covid sindrom zbog čega moraju biti na čestim kontrolama i tretmanima kod pulmologa. Post covid sindrom nije direktna posljedica težine kliničke slike Covid 19 bolesti nego je on individualni odgovor organizma gdje imamo simptome koji traju 12 tjedana nakon preboljele infekcije, a u principu nemamo konkretan patološki supstrat. To bi značilo da na nijednom organu nemamo detektirano oboljenje ili patologiju no bolesnici imaju i dalje simptome i tegobe. Te tegobe variraju od pulmološkihp a sve do neuroloških, dermatoloških i ostalih jer bilo koji organ može biti pogođen.
Je li situacija u kojoj bolesnici imaju simptome, a nemaju detektirano oboljenje nešto novo i kako pregledavate post covid pacijente?
To nije nešto novo jer smo to nekada viđali i kod drugih infekcija, najčešće kod infektivne mononukleoze ili drugih virusnih bolesti. Upravo su bolesnici s post covid sindromom, uz one koji su imali kritičnu kliničku sliku, bolesnici koji zahtijevaju konkretnu dijagnostiku i evaluaciju plućne funkcije da bi se moglo zaključiti postoji li nekakva patologija.
Pretrage i testovi
Koji sve pregledi ulaze u evaluaciju?
Uz opći fizikalni odnosno klinički pregled pulmologa podrazumijevaju se još laboratorijske pretrage, slikovna dijagnostika i testovi plućne funkcije. Laboratorijske pretrage se mogu obaviti i kod liječnika obiteljske medicine ili u bolničkom laboratoriju. Potom se radi radiološka dijagnostika snimanja torakalnih organa, odnosno RTG srca i pluća. Ovisno o bolesniku još se može napraviti i MSCT prsišta. Uz sve to, posebno bolesnici s post covidom imaju sve uredno i zato je važna pretraga testova plućne funkcije. Tu gledamo funkciju pluća u smislu kapaciteta pluća, brzine protoka i same funkcije difuzije plinova.
Taj aparat za procjenu plućne funkcije trenutno ima Poliklinika Obad?
Da, tako je. Možda još samo na dva do tri mjesta u Hrvatskoj bolnice imaju aparat za potpunu tjelesnu pletizmografiju koji odrađuje spirometriju, spirometriju s bronhodilatacijskim testom i DLCO ili difuzijski kapacitet za ugljikov monoksid. No moram istaknuti i kako su standardne pretrage koje se mogu obaviti u bolnicama ipak tehnološki naprednije i sofisticiranije, a samim time i točnije u smislu da mogu detektirati male promjene. Pomoću aparata možemo otkriti postoji li patologija na koju možemo djelovati lijekovima, ali i kakva je plućna funkcija.
Nakon preboljelog covida i učestalih smetnji kada bi se pacijenti trebali ponovno javiti liječniku za pomoć?
Pacijenti se svakako trebaju javiti liječniku u slučaju kada smetnje potraju dulje od 12 tjedana. Svaki bolesnik ako nakon mjesec dana ima i dalje određene razne tegobe tipa zaduhe pri naporu, suhi kašalj ili neku drugu vrstu zaduhe pogotovo u mirovanju noću, mora biti evaluiran. Mimo toga svi simptomi koji perzistiraju dulje od mjesec dana nakon preboljelog covida, koji limitiraju kvalitetu života i svakodnevne aktivnosti trebali bi biti provjereni. Ne znači da će se otkriti neka opasnost, ali u određenim slučajevima se može pomoći. I u mnogim primjerima se otkrije bolest koja je postojala i prije odnosno bila je sklonost za bolest, primjerice za astmu, a covid je na neki način bio okidač. To vrlo često viđamo.
Opća slabost i kašalj
Možete li otkriti tko su vam češći pacijenti s post covidom sindromom i ima li među njima mladih?
Ima mladih osoba, ali najčešće su to ipak žene srednje dobi, iznad 50 godina. To je najčešća populacija koja je imala post covid sindrom. One su još uvijek radno sposobne osobe, ima ih pretilih, pušačica, onih koje upražnjavaju sjedilački način života. Zapravo bi to bili čimbenici koji se dovode u vezu sa ženama srednje dobi i post covid sindromom. Ali definitivno svatko može imati taj sindrom, od mladih osoba nadalje. Moja najmlađa pacijentica s tim sindromom je imala 22 godine. Javila nam se zbog opće slabosti i suhog kašlja. Na kraju je sve dobro završilo. Zanimljivo je i da nam se znaju javljati pacijenti koji su covid preboljeli prije godinu i pol dana.
Koji je najčešći simptom bio kod post covid oboljelih pacijenata?
Najčešći simptomi su umor, kašalj i blaža zaduha pri naporu. To smo najviše vidjeli među pacijentima koji su nam se javljali za pomoć.
Mogu li osobe s post covid sindromom na neki način ublažiti svoje simptome?
Prvo moraju biti svjesni da je to nešto što će proći jer ljudi znaju upadati u depresivne poremećaje zbog toga. Zato se bolesniku treba objasniti da će s vremenom to njihovo stanje proći. Druga stvar je da bolesnik sebi može pomoći tako da konzumira zdravu prehranu i pije dosta tekućine. Vrlo je važna i fizička aktivnost. Ne pretjerana, ali svakim danom pacijenti moraju biti umjereno fizički aktivni. Najidealnija je lagana šetnja. Kako vrijeme bude prolazilo pacijenti će iz dana u dan moći odraditi sve više šetnje. Određeni dodaci prehrani u tom slučaju se nisu posebno dokazali.
Patologija svih organa
Imate li slučajeve da je netko tko je bio asimptomatski dobio post covid sindrom?
Definitivno da. Taj sindrom zapravo uopće nije korelacija s težinom akutne covid 19 bolesti nego je sklonost organizma ili imunološka reakcija na to. Tako da najblaža klinička slika od jednog dana može dovesti do post covida.
Na koji ste najteži post covid sindrom naišli u svojoj praksi?
Bilo ih je. Radilo se o pacijentima koji su imali produljeni oporavak od covid 19 bolesti i jedno medicinsko-objektivno stanje gdje je prisutna patologija gotovo svih organskih sustava uslijed iscrpljenosti i tijekom akutne borbe s covid bolesti. Bolesnici tu gube tjelesnu odnosno mišićnu masu zbog čega je potrebna rehabilitacija cijelog tijela. To su zaista najteži slučajevi u kojima treba i više od godine dana za potpuni oporavak. To su bolesnici kojima je život visio o koncu.
