Iako je sezona gripe na vratima, u epidemiološkom obliku još je nema. No, to ne znači da zarazne bolesti nisu aktualne. Tako je prošli tjedan na razini cijele Hrvatske bilo oko 1500 prijava zaraze covidom. Taj je broj, prema riječima doc. dr. sc. Bernarda Kaića, spec. epidemiologije i voditelja Službe za epidemiologiju zaraznih bolesti Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, mali porast u odnosu na ljetne mjesece.
Cijepljenje protiv gripe od 21. listopada
– Očekujemo da će se do zime nastaviti porast covida, no tu su i druge virusne infekcije koje cirkuliraju i zimi tek počinju. Tu su respiratorni sincicijski virus (RSV) koji počinje u listopadu i studenom i traje četiri do pet mjeseci. Može izazvati teške oblike respiratornih bolesti kod djece i starijih. Kad je u pitanju gripa, u epidemiološkom obliku još je nema. Moram naglasiti da mi imamo sporadične prijave gripe tijekom cijele godine. Grupiranje slučajeva ne očekujemo prije prosinca, odnosno siječnja, kaže dr. Kaić.
Najavljuje da će distribucija cjepiva za gripu započeti uskoro, točnije cijepljenje će biti omogućeno od 21. listopada. Dok je lani nabavljeno 350 tisuća doza cjepiva, za ovu je sezonu procijenjeno da bi odaziv mogao biti veći pa je nabavljeno 450 tisuća doza. Cjepivo će, kao što je uobičajeno, biti distribuirano po zavodima za javno zdravstvo i liječnicima obiteljske. Upute o cijepljenju protiv gripe, navodi naš sugovornik, ostaju iste kao ranijih godina.
Situacija s covidom
Kad je u pitanju cijepljenje protiv covida, dr. Kaić kaže da je praktički stalo polovicom 2022. Građani se cijepe tek sporadično. Masovnih dolaženja na punktove više nema, a preporuke za cijepljenje, kao i za one protiv gripe, vrijede. Naime, dr. Kaić ističe da covid predstavlja rizik osobama starije životne dobi, odnosno onima s kroničnim bolestima i imunokompromitiranim osobama. Kategorije osoba kojima se preporučuje cijepljenje protiv covida, kaže, iste su kao i oni za koje bi bilo dobro cijepljenje protiv gripe.
– Covid više ne predstavlja opasnost kao prije četiri godine kad su svi ljudi bili osjetljivi, jer nikada ranije nisu bili u kontaktu s virusom pa je posljedično bilo puno oboljelih. Prva varijanta covida pa i one koje su uslijedile imale su visoku smrtnost. Procjenjivalo se da je smrtnost na početku epidemije bila oko jedan posto, a bila je riječ prvenstveno o starijim osobama. Iako je bila jedan posto, to je bila visoka smrtnost za bolest koja se može prošiti na način da je dobiju svi. Srećom, mutacije koje su kasnije došle, poput varijante omikron krajem 2021. izazivaju blažu kliničku sliku. Ali je istovremeno bila zaraznija od ranijih varijanti pa mogu reći da je tijekom 2022. ta varijanta „prohujala“ kroz stanovništvo.
Covid više ne predstavlja javnozdravstvenu prijetnju pa samim tim nema ni posebnih mjera. Preporuka je poput one za gripu, odnosno bilo koju drugu respiratornu bolest, a to je nošenje maske, pranje ruku, pokrivanje usta i nosa pri kašljanju i kihanju i održavanje fizičke distance ako osoba ima simptome respiratorne bolesti kako virus ne bi prenijeli drugima, savjetuje dr. Kaić.
Simptomi i kada liječniku ?
Bilo da je riječ o covidu ili gripi, liječniku se treba javiti ukoliko se temperatura ne može smanjiti, postoji poremećaj svijesti ili druga komplikacija. U blažim slučajevima, preporučljivije je liječiti se kod kuće. Time je manja šansa da će oboljeli zaraziti nekog drugoga.
Ukoliko su simptomi blagi, nema razloga da građani moraju razmišljati jesu li se razboljeli od gripe ili kovida, jer velikih razlika u težini bolesti, a ni u očekivanoj smrtnosti, više nema.
Dakako, ukoliko postoji komplikacija i vrlo visoka temperatura, osoba će morati liječniku, o kojoj god respiratornoj bolesti je riječ. No, za sada respiratorne bolesti još ne cirkuliraju visokim intenzitetom.
Cjepivo protiv HPV-a apsolutna je preporuka
Što se tiče cijepljenja protiv ostalih bolesti, primjerice protiv HPV-a, spomenuta Služba predložila je da ono bude uvršteno u obvezni kalendar cijepljenja. Nema razloga, smatra dr. Kaić, da to cjepivo ima drukčiji tretman od ostalih cjepiva u dječjoj dobi.
– HPV cjepivo nema ni češće niti teže nuspojave od drugih, a sprječava određene vrste raka i svakako bi trebalo poticati da se što više koristi. Naš je prijedlog bio da se uvrsti u kalendar cijepljenja, no još uvijek postoje nekakvi otpori uvođenju.
Trenutno je cjepivo protiv HPV-a u tzv. programu 2, programu cijepljenja za rizične skupine, gdje se nalaze i razna druga preporučljiva cijepljenja poput npr. gripe, vodenih kozica i covida, kaže dr. Kaić. Dodaje da je cijepljenje protiv HPV-a apsolutna preporuka u osnovnoškolskoj dobi pa i kasnije.
U osmim razredima osnovnih škola, ističe, lani je cijepljeno oko 50 posto ukupnog broja učenika, što je prilično dobar odaziv za cijepljenje koje nije obavezno. Uđe li u obvezni kalendar, cijepljenje će, smatra, biti i brojnije.
Mišljenja je da će to cjepivo ući u obvezni kalendar cijepljenja kad još više sazrije svijest o potrebi te kad određeni neopravdani strahovi nestanu. Prisjetio se kako se ranije cjepivu protiv HPV-a pripisivalo svašta, posebice na društvenim mrežama. No to se pokazalo itekako neutemeljeno i netočno.
Nizak cjepni obuhvat stvara mjesto epidemijama
Dok se čeka da cjepivo protiv HPV-a dođe u obvezni kalendar cijepljenja, cijepljenje protiv ostalih bolesti prema Kalendaru fluktuira, kaže dr. Kaić. Katkad bolje, katkad lošije. Najbolji je cjepni obuhvat bio, prisjeća se, 2010. i 2011., da bi potom počelo padati do 2017. kad se pad zaustavio.
– Cijepljenje se kreće oko 90 posto što nije dovoljno dobro za neke vrlo zarazne bolesti poput ospica, hripavca i sl. Te bolesti zahtijevaju puno višu razinu imuniteta stanovništva, od barem 95 posto cjepnih obuhvata. To proklamira i Svjetska zdravstvena organizacija kao i nacionalna savjetodavna tijela. Ukoliko cjepni obuhvat dovoljno dugo bude nizak, to bi moglo napraviti mjesto epidemijama. A to nitko ne želi, zaključuje dr. Kaić.
