Među brojnim komentarima na izmjene Zakona o zdravstvenoj zaštiti nalaze se i one koje se tiču prava pacijenata na pravodobnu i učinkovitu zdravstvenu zaštitu. Hrvatska udruga poduzetnika u zdravstvu (HUPUZ) uputila je komentare kojima upozorava na (ne)dostupnost termina. I dala smjernice za konkretna rješenja. Jedan od prijedloga je izjednačiti sve sudionike u sustavu zdravstvene zaštite zakonima koji ga reguliraju. Bez obzira na oblik vlasništva, a što će omogućiti osiguranoj osobi da može izabrati pružatelja usluge.
Jedinstveni cjenik
Predlaže se da Ministarstvo zdravstva i HZZO uspostave jedinstven i transparentan sustav ugovaranja, nadzora kvalitete rada i pružene usluge. I tako zaštite svoje osiguranike te financijsku poziciju nacionalnog zdravstvenog osiguravatelja. Ističu da svaka zdravstvena ustanova, bez obzira na vlasništvo, ako ima dozvolu za rad, treba biti dostupna osiguraniku HZZO-a. I to prema jedinstvenom cjeniku uz kontrolu i nadzor kvalitete pružene usluge.
Smatraju da se HZZO mora početi ponašati kao nacionalni zdravstveni osiguravatelj. A ne kao administrativni distributer prikupljenih financijskih sredstava prema neučinkovitom modelu kakav je danas.
Javno privatno partnerstvo
Prijedlog je da se potakne model javno-privatnog partnerstva kao zamašnjak razvoja zdravstvenog sustava. Na način da privatni investitori mogu ulagati u zdravstvenu infrastrukturu. Jer ako se privatnom investicijom osiguraju potrebni kapaciteti nije nužno da ih ima svaka bolnica pogotovo ako je riječ o iznimno skupim investicijama.
U EU se investitore potiče da ulažu u zdravstvenu infrastrukturu za koju se unaprijed zna pod kojim će uvjetima biti u funkciji javnog interesa. Takav pristup za državu znači smanjenje izdataka za kapitalna ulaganja, a jamči razvoj zdravstvenog sustava.
Ročnost ugovaranja
Nadalje, poduzetnici u zdravstvu predlažu da se omogući ročnost ugovaranja zdravstvenih usluga s HZZO-om na minimalno tri godine. To bi omogućilo nove investicije, zapošljavanja i razvoj. Važno bi bilo svim ugovorenim partnerima plaćati po izvršenoj usluzi, uz kontrolu kvalitete i transparentne uvjete.
Svaki pregled ili postupak u bilo kojoj javnoj zdravstvenoj ustanovi bez obzira je li riječ o ordinaciji liječnika obiteljske medicine, hitnoj pomoći, pregleda u bolnici ima svoju cijenu. Građane i pacijente treba educirati o njihovim pravima, ali i o činjenici da ne postoji „besplatno zdravstvo“. Teza je to koja se godinama sustavno nameće. Apsolutno sve usluge i u javnim zdravstvenim ustanovama plaćaju građani preko svojih osiguranja izdvajanjem za zdravstvo iz svojih bruto plaća ili za njih netko drugi to plaća po sistemu generacijske solidarnosti.
Sve usluge u zdravstvu naplaćuju se po točno utvrđenoj tarifi HZZO-a za svaki dijagnostički postupak, pretragu ili specijalistički pregled. Svaka zdravstvena usluga u javnom zdravstvenom sektoru ima svoju cijenu i građani je plaćaju. Zbog toga se treba omogućiti da po tom istom cjeniku pacijenti mogu sami birati gdje će se liječiti.
Smanjenje listi čekanja
Osim što bi se tako pacijentima omogućila sloboda izbora, smanjile bi se liste čekanja. Ovako u situaciji kakva je danas građani iz svojih plaća redovito i unaprijed izdvajaju sredstva za zdravstvenu zaštitu no nemaju nikakvo jamstvo da će ju u primjerenom roku i dobiti. Naprotiv, vrlo je vjerojatno da će na svoj nužni medicinski postupak čekati mjesecima. Dovoljno je podsjetiti na to da oko 60 posto pacijenata kojima treba postupak magnetske rezonancije na njega čekaju duže od godinu dana. U bolničkim ustanovama u Zagrebu prvi termini za MR pretragu, prema podacima HZZO-a, dostupni su u veljači 2024. godine. Svi ti pacijenti preko svojeg osiguranja i izdvajanjem iz bruto plaća unaprijed su platili uslugu na koju čekaju.
