U pripremi je njegovo reorganiziranje, još nema naznaka kada bi ponovo počeo, ali ne bi obuhvatio samo cijepljenje protiv HPV-a nego i PAPA test. Od preporuka SZO prema kojima bi obuhvat cijepljenjem u mlađim dobnim skupinama trebao biti 80 posto, zasad je cijepljenjem u 8. razredima osnovnih škola obuhvaćeno manje od 40 posto djevojčica i manje od 30 posto dječaka. Premda bi cjepivo bilo indicirano i za žene mladenačke dobi, te u dobi od 30-tak a s posebnim indikacijama i do 45 godina, često nemaju dovoljno informacija gdje žene kojima ginekolozi savjetuju cijepljenje to mogu obaviti, i ima li cjepiva.
O tome se uz Međunarodni dan svjesnosti o HPV-u, razgovaralo na okruglom stolu što ga je organizirao Health Hub na temu “Pandemija ne smije utjecati na globalne napore u eliminiranju raka uzrokovanog HPV-om”. Anita Galić, voditeljica Health Hub-a, vodila je razgovor u kojemu su sudjelovali dr. Tatjana Nemeth Blažić iz HZJZ, koordinatorica Nacionalnog programa Ministarstva zdravstva protiv raka vrata maternice, dr. Neda Ferenčić Vrban glavna tajnica Lige protiv raka i liječnica školske medicine, Helena Vučković, ambasadorica Hrvatske lige protiv raka u EU ligi protiv raka za ruralna područja, Marko Gangur iz CROMSIC-a, udruge studenata medicine, koordinator akcije Budi mRAK, koja se edukacijom posvećuje svim akcijama i kampanjama koje mladima i roditeljima nude relevantne informacije, radionice, edukacije o cijepljenju protiv HPV-a i sprječavanju raka vrata maternice.
Ciljne aktivnosti predsjednik Lige protiv raka dr. Damir Eljuga sažeo je u 3 glavna koraka – edukaciju, cijepljenje i rani probir PAPA testom koji otkriva predstadije i rane stadije zloćudne bolesti. Prema njegovu mišljenju u Hrvatskoj danas žene ne bi trebale umirati od raka vrata maternice jer postoje medicinski i edukativno učinkovita sredstva, poput cijepljenja i PAPA testa, te odgovornog spolnog ponašanja.
Sudionici razgovora se slažu da su najvažniji saveznici u značajnijem obuhvatu cijepljenja u školama nastavno osoblje, profesori, razrednici, ravnatelji, što pokazuje primjer Finske koja s izvrsnim rezultatima zdravstvene programe poput spomenutog izravno provode preko Ministarstva obrazovanja. Australija, Portugal, Engleska zemlje su visoke procijepljenosti, a i Švedska koja je nedavno objavila veliku studiju. Prema njezinim rezultatima u populaciji žena dobi od 25 do 64 godine, ako je cijepljenja protiv HPV-a od raka vrata maternice među necijepljenima na milijun žena oboli njih 94 a među cijepljenjima 47 žena. To izravno povezuje značaj cijepljenja u sprječavanju invazivnog raka vrata maternice, pogotovo kad se primjenjuje u djetinjstvu i mlađoj dobi.
Informacija kao izazov
U tome što sve priječi veći obuhvat cijepljenjem, pokazalo se važnim primjerenom edukacijom ne samo učenicima, nego i roditeljima približiti informacije protiv predrasuda zbog kojih se ne govori o spolnom odgoju i prednostima cjepiva. Ono ne štiti samo protiv HPV-a nego i više vrsta raka. Nužnost davanja roditeljske privole za cijepljenje protiv HPV-a uspješne zemlje nemaju, nego su roditelji posve obaviješteni o tome da cjepivo nije opasno, ali može zaštititi od zloćudnih bolesti i smrti. Ulogu zna odigrati i strah od nuspojava, iako je HALMED u višegodišnjem razdoblju od 2008. do 2021. godine prijavio svega 68 nuspojava. No, covid je također odigrao ulogu u otporu cjepivima, a ono protiv HPV-a praćeno je i strahom od slobodnog seksualnog ponašanja.
To, međutim, rekli su jasno sugovornici nema uporišta jer su istraživanja pokazala da upravo seksualno odgovorni mladi žele cjepivo kao zaštitu. Vršnjačka edukacija, razne vrste radionica u kojima grupa djece na osnovu linkova namijenjenih informiranju mladih, predstavljaju informacije svojim vršnjacima može u jednom danu u informiranje uključiti nekoliko stotina djece što je u ruralnim područjima mogući način komuniciranja problema. CROMSIC redovito izvodi edukaciju u školama primjećujući kako mladi žele ne odveć kompliciran i stručan nego njima shvatljiv jezik komuniciranja.
Nekad su informacije izazov i problem jer je istraživanje pokazalo da oko pola roditelja ne zna da HPV može uzrokovati 6 vrsta raka, a trećina ne zna gdje se mladi mogu cijepiti. Nakon što odu u srednje škole i na fakultete samo obaviješteni i motivirani mladi ljudi sami će se probati zaštititi cijepljenjem. Negdje nedostaje informacija, negdje resursa, jer nemaju niti sve sredine jednako dostupne ginekologe, pa treba voditi računa kome se i kako obraćati u kampanji koja ima veliku nacionalnu važnost. I kako se očekuje, nakon pandemije trebala bi biti nastavljena pilot-projektom koji bi konačno ponovo aktualizirao reorganiziran Nacionalni plan protiv raka vrata maternice.
