Limfedem je bolest usporenog limfnog sustava, manifestira se naglim oticanjem ekstremiteta, uglavnom nakon kirurškog zahvata, te drugih trauma, a rjeđe zbog genetskih uzroka.
Uvjeti liječenja oboljelih, upozorava Inicijativa, u Hrvatskoj su daleko od europskih i svjetskih standarda jer za razliku od drugih europskih država, Hrvatska nema liječnika specijalista, limfologa. U povodu Svjetskog dana limfedema, 6.ožujka, inicijativa je uputila apel nadležnim institucijama za izmjenu zakonskih akata kako bi se u zdravstveni sustav uvrstilo specijaliste limfologe te za izmjenu HZZO-ova pravilnika o pomagalima.
Izmjene zakonskih akata i pravilnika za uvrštavanje limfologa u zdravstveni sustav RH, kao i izmjena pravilnika o pomagalima za oboljele od limfedema, nužni su preduvjeti za lakši život ovih pacijenata, naglašavaju u apelu upućenom Saboru, Vladi i Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje (HZZO).
Limfedem liječe fizijatri, vaskularni kirurzi i dermatovenerolozi, a terapiju provode fizioterapeuti kojih je nedovoljno pa se stvaraju duge lista čekanja, a pacijenti ostaju bez terapije koja život znači, upozorava Inicijativa.
Limfedem nije smrtonosna bolest, no nije izlječiv, a ako se ne provodi odgovarajuća terapija može imati teške, po život opasne posljedice. Posebno su ugroženi onkološki bolesnici kojima se bolest javlja nakon kirurških zahvata i uklanjanja limfnih čvorova kod karcinoma dojke.
Život s limfedemom, ističu iz Inicijative, dodatno je u zadnje dvije godine otežala pandemija koronavirusa jer liječnici i fizioterapeuti brinu o pacijentima u covid odjelima, zbog čega su pretrpane liste čekanja na terapiju znatno produžene, a pacijenti prisiljeni plaćati preskupe terapije u privatnim ordinacijama.
Za intenzivnih mjesec dana kompletne dekongestivne terapije koja uključuje limfnu drenažu i bandažu, navode iz Inicijative, pacijenti moraju izdvojiti i do 7 tisuća kuna, a u to nisu uračunati troškovi za kompresivnu odjeću, čarape, zavoje, losione za kožu jer dio pomagala nije na listi HZZO-a.
