Portal ZdravljeŽivi zdravoNutricionistkinja Olujić o prehrani kod dijabetesa

Nutricionistkinja Olujić o prehrani kod dijabetesa

Novi ste dijabetičar ili se bojite da ćete bolest naslijediti? Želite živjeti po dijabetičkom režimu ili pokušati što duže odgoditi bolest? Istraživanja pokazuju da u tome uvelike može pomoći uravnotežena i birana prehrana. Na pitanja o prehrani kod dijabetesa odgovara nutricionistkinja Dragana Olujić.

Hrane li se isto dijabetičari koji primaju i oni koji ne primaju inzulin?
Ista je prehrana, samo su oni koji uzimaju inzulin zaštićeniji. Bolest je puno složenija kod osoba dijabetesa tipa 1. Inzulin im izregulira eventualni višak šećera koji će uzeti kroz prehranu. Zato su puno skloniji koketiranju s prehranom jer imaju inzulin kao pokriće. Dok je kod dijabetičara tipa 2 odnosno onih neovisnih o inzulinu, češće u terapiji prehrana. Istina, prehrana je i u terapiji onih koji uzimaju inzulin, no nažalost rijetki su oni koji paze na to i slušaju.

Doduše same etiologije bolesti su drugačije jer kod dijabetesa tipa 1 ne radi jedan sistem, a kod dijabetesa tipa 2 drugi. Kad se podvuče crta dijabetičari tipa 2 bi trebali puno više voditi računa o prehrani jer tako sprečavaju komplikacije. Ako to shvate ozbiljno i tome se posvete najvjerojatnije neće doći do prelaska tipa 2 u tip 1. Neće doći ni do drugih metaboličkih bolesti koje prate dijabetes tipa 2, koronarni problema, povišenih masnoća i brojnih drugih. Bilo bi bolje da se to malo ozbiljnije shvati.

Hrana kao kompenzacija

To je izgleda vrlo teško, zar ne?
Tu na površinu izlazi određeni ljudski moment kako je to neizlječiva bolest. Čim moramo voditi računa o tome što i kako jedemo, a posebno kada nam se nešto zabrani jesti onda se više nema volje. U principu onda ljudi previše razmišljaju o zabranjenim namirnicama. Držim da se kod nas previše razmišlja o hrani koja nam je očito postala emocionalna kompenzacija za sve životne nedaće pa stalno razmišljamo o tome što ćemo jesti. To ne bi trebalo biti tako. Sebe treba dovesti u stanje da nam je hrana dio dana koji treba napraviti s guštom, a ne da primjerice kraj osobe stoji čokolada i onda ona samo razmišlja o tome kako će je pojesti.

Kakva su onda pravila prehrane kod dijabetesa?
Tu je univerzalno pravilo za jedan i za drugi tip da se izbjegava hrana visokog glikemijskog indeksa. To je hrana koja prebrzo podiže razinu šećera jer u jednom i u drugom slučaju jedan dio metabolizma koji bi trebao to uredno “servisirati” u tijelu ne funkcionira. Dijabetes tipa 2 je puno češće povezan s debljinom, odnosno debljina bude njegov uzrok, te u konačnici i posljedica jer kada se jednom aktivira ta bolest onda se debljina na neki način samo potencira. Tako se ulazi u začarani krug dok kod dijabetesa tipa 1 uzroci najčešće nisu debljina već su drugog podrijetla.

Jedna od najidealnijih kombinacija je da se unutar svakog obroka ne prelazi unos ugljikohidrata od 30 posto i da budu probrani. Tako bi se od ugljikohidrata trebale koristiti mahunarke, grah, grašak, slanutak i fažol. Potom integralne žitarice, cjelovito zrno riže, cjelovita integralna tjestenina, cjeloviti integralni orzo, proso, bulgur, amarant, kvinoja, kus kus. Sve što se priprema radi se od integralnog brašna. Mogu biti zastupljene i namirnice poput batata, cikle, krumpira i mrkve, ali ne smije u obroku prelaziti 30 posto ukupnog energetskog unosa.

Težak proces

Na koji način oboljeli od dijabetesa uopće može znati koliko je posto uzeo nečega? Zvuči poprilično komplicirano.
Za to se moraju jako dobro educirati. Za takav tip prehrane potrebna je vrlo temeljita i konkretna edukacija. To neće napraviti sami, ali ono što je najbitnije od svega je da se jako, jako isplati. Jer oni s takvim prehrambenim ponašanjem mogu smanjiti terapiju koju uzimaju, mogu reducirati kilograme i mogu, ako su neki teži oblici, pomoći sebi da se ostatak života ta terapija ne mijenja i da se bolest ne komplicira. Iznimno je težak proces, ali se u njega isplati uložiti vrijeme, novac i energija. Često nas roditelji djece dijabetičara znaju pitati mogu li nekada njihova djeca konzumirati nešto, no odgovaramo im da ne mogu. Što prije roditelji djece dijabetičara shvate da je za njihovu djecu coca cola, sladoled i slatkiši smrtno zabranjena hrana to bolje.

Glikemijski indeks

Koje namirnice imaju visoki glikemijski indeks?
Visoki glikemijski indeks dijabetičari trebaju izbjegavati, a to je bijela tjestenina ili tjestenina od bijelog brašna, svi biskvitni keksi, slatkiši, bomboni općenito. Što se sladoleda tiče ovisi koji je jer ima ih masnijih koji imaju niži glikemijski indeks i mogu se povremeno konzumirati. Uz to trebaju izbjegavati bijelu rižu, bijeli griz, bijeli kruh, krekere, grickalice, slane štapiće, perece, čak i bijeli krumpir, a pogotovo ako je pire ili pečen.

Radionice o prehrani koje prolaze dijabetičari dosta su zbunjujuće i gotovo laicima neshvatljive, pa kako onda da se pridržavaju pravila?
Metodički je to sve jako loše napravljeno. Troši se puno vremena i energije, ljudi se zaista zalažu da svoje znanje prenesu pacijentima, ulažu nadljudske napore, ali to je kao da nekoga učite astrofizici na krivi način. Metodika i tehnike učenja su loše. Jedini način kako ljudi to mogu naučiti je da se pacijentu posveti po principu jedan na jedan, nema grupnog učenja tako složenih tema. To na taj način može razumjeti eventualno netko kome je to struka, a čak i mi kada to slušamo često ostanemo zbunjeni.

Prehrana osoba s dijabetesom po jedinicama zadaje najviše glavobolje oboljelima. Zašto se ne smisli neki jednostavniji način?
To je metoda koja je u tehnici i svakodnevnoj primjeni već debelo nadmašena s nekim novim pristupima i postoje nove tehnike. No i te nove tehnike su isto teške za svladati. Definitivno tu bez individualnog pristupa nema kvalitetnog pomaka.

Kućni krekeri

Bi li dijabetičarima preporučili primjerice rižin kreker ili bi im zabranili alkohol?
Kod rižinog krekera kao i kod druge hrane su najveći problem aditivi. Ako je neki loš proizvod u kojem se koristilo puno aditiva onda naravno da se neće naći na listi poželjnih namirnica. No i tu postoji rang, cijene i kvalitete. Dobar rižin kreker se može napraviti i kod kuće. Uzme se kuhana riža, stavi se u blender, miksa se, doda vode i maslinovog ulja. Sve se to potom razvalja između dva lista pek papira i od kuglica se naprave okrugli krekeri. Stavi se peći. Tu se može igrati sa začinima, primjerice dodati sol ili ružmarin. Alkohol dosta utječe na razinu šećera i opet je bitno koje je piće. Ima pića koja sama u sebi sadrže veliku količinu šećera tipa piva, vina i nekih viskija. Radije ne.

Mogu li razni dodaci prehrani dijabetičarima izazvati povišen šećer ili eventualno štetno djelovati na njih?
To sve ovisi, nekome su neki dodaci prehrani potrebni, a to procjenjuje liječnik. Dijabetes je bolest koja ima svoje nuspojave i komplikacije te se oni korigiraju na neki način s dodacima prehrani. Definitivno kod svih metaboličkih bolesti treba biti oprezan s dodacima prehrani jer čim imamo metaboličku bolest imate u metaboličkom putu negdje prekid, “žicu koja ne provodi dobro struju” i ne treba dodavati ništa za što nemamo indikacije da je potrebno. U suprotnom će se opteretiti kanal koji je sam po sebi neprohodan. Tako da na taj način treba razmišljati. Što manje dodataka to bolje.

Aktivna crijeva

Dijabetičari imaju najveći broj obroka odnosno obročića. Jeste li vi kao nutricionistkinja pobornica upravo takvog broja obroka i koliko je to zapravo dobro za naš metabolizam? Ili se treba zadržati na standardna tri obroka?
Crijeva su mišić kao i svaki drugi. Odmaranje crijeva je besmisleno kao i odmaranje srca i mozga. Znači crijeva se odmaraju po noći kada osoba spava i odmara se cijelo tijelo. U formulaciji brojnosti obroka je najbolje što je sve isto za crijeva, jede li netko 3, 5 ili 7 obroka, jednako su aktivna. Mali obroci će preraditi hranu brzo, a veliki će prerađivati više sati. Konkretno broj obroka ovisi o rasporedu čovjekova života i treba poštovati ritam. Tri obroka su minimalna. Sve preko toga, ako si čovjek može priuštiti ili mu je stil života takav,  to se sve individualizira. Tri velika ili sedam malih obroka naposljetku dođe na isto. Crijeva definitivno ne treba odmarati, ne treba ih ni forsirati te tjerati da rade preko granica, ali da rade stalno u nekom normalnom modusu je ok.

 

Više iz rubrike:
Povezani članci
Vježbanje za svaku životnu dob

Foto dana: Vježbanje je dio borbe protiv dijabetesa, pokazali su Bjelovarčani

Za svoje pacijente

Foto dana: obiteljske liječnice na MRAKK simpoziju u Slavonskom Brodu

Imenovanje u Europskom parlamentu

Zastupnica Jerković Kraljić predvodi EU “Plan za srce”

Revidirano izdanje

Lijekovi za debljinu stavljeni na Listu esencijalnih lijekova

Tražite više o zdravlju? Pretražite Portal Zdravlje
Najnovije s našeg portala
Savjeti za tjelovježbu

Fleksibilnost i mobilnost – osnova funkcionalnog tijela

Oralni karcinom

Pušač ste ili koristite nikotinske vrećice? Besplatni pregledi usne šupljine

Intervju

Prof. Vrdoljak: U sistemskoj terapiji raka dojke svjedočimo revoluciji

Pomoć oboljelima od raka

Budi dobro, ostani dobro! – predstavljanje projekta u Samoboru

Portal Zdravlje donosi
Odabrali čitatelji
Onkolozi poručuju

U borbi s rakom dojke dvije linije liječenja danas su – zastarjeli pristup

Neizmjerna važnost suradnje

Foto dana: Zagrljaj za zajedničku borbu protiv raka dojke

Brini o jetri danas - spriječi rak sutra

Više od stotinu ljudi u jednom su danu otkrivene promjene na jetri

Nova predsjednica Kluba Nada Rijeka

Psihološka pomoć nakon operacije i liječenja dojke je nezamjenjiva

Kontakt / Predloži temu