Udruženi studenti zagrebačke Medicine, Ekonomije i Stomatologije, osmislili su i organizirali inicijativu EconoMedica. Kako sugerira i sam naziv, odlučili su spojiti zdravstvo i ekonomiju te jedni drugima međusobno približiti znanje o financiranju zdravstva.
Jer upravo se financijsko ekonomsko neznanje u zdravstvenim krugovima često navodi kao bolna točka u upravljanju zdravstvom. Bilo je nekoć čak i pokušaja da bolnice imaju ravnatelje kao medicinske direktore, ali da je na čelu ustanove profil ekonomskog obrazovanja. Kolikogod ne volimo priču o financijama u području zdravlja ljudi, ona je neminovna činjenica. Ništa nije besplatno, naprotiv cijene rastu svugdje i svega i zdravstvo/zdravlje toga ne može biti pošteđeno.
Zato štoviše i veseli ovakva inicijativa mladih ljudi koji će sutra raditi i moguće upravljati kako u ekonomiji tako i u zdravstvu. Podršku EconomMedici dali su eksperti različitih profila, upravo iz ova dva ključna svijeta; poslovanja i zdravstva. U punoj dvorani studenata održana su predavanja i panel diskusije koje u suštini educiraju ove mlade ljude o tomu kako se financira zdravstveni sustav i što je to “besplatno” zdravstvo.
Razvoj neformalnog obrazovanja
- Projekt od samog početka nije bio zamišljen kao jednokratni događaj, nego kao model koji može poslužiti za daljnji razvoj neformalnog obrazovanja u akademskoj zajednici. Njegova recepcija među studentima i predavačima pokazala je da postoji jasna potreba za sličnim inicijativama koje povezuju teoriju i praksu, medicinu i ekonomiju te potiču aktivno uključivanje studenata u rješavanje stvarnih izazova sustava. Dodatno, projektom je istaknuta potreba za donošenjem informiranih i održivih odluka u zdravstvu, temeljenih na analitičkom razumijevanju ekonomskih zakonitosti i medicinskih znanosti, podsjetivši nas da je u središtu svih rasprava uvijek dobrobit pacijenta, iznio je Roko Mitar, student Ekonomije i jedan od osnivača ove inicijative.
Uz njega su tu još Šimun i Andrija Poje, Branimir Živaljić, Marija Šitum Herman, Ivan Udiljak i Helena Vranješ.
Podaci su zlato novog doba. Moramo sustavno prikupljati podatke na razini Ministarstva zdravstva i Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje. Na temelju njih možemo vidjeti gdje je za našeg pacijenta, kod određene bolesti, najbolje otići i gdje će dobiti najkvalitetniju zdravstvenu skrb. I zatim usmjeriti ulaganja prema onima koji to rade najbolje. Ne trebamo se bojati ni prirodne atrofije onih koji ne pružaju skrb na način koji je najbolji za hrvatskog pacijenta. Zato bih rekao: da, moramo više ulagati, ali još je važnije ulagati ciljano, tamo gdje podaci pokazuju da postoji stvarni ekonomski povrat i korist za sustav, iznio je Boris Lukovnjak, član Uprave Rochea, u razgovoru o ravnoteži u zdravstvu između ograničenih financija i potreba.
Nema "besplatnog" zdravstva
Često, nadalje, čujemo kako RH ima besplatno zdravstvo. Sve što se plaća, nije besplatno no jednako tako znamo da i stoput ponovljena tvrdnja postane istina. Upravo je to kod nas s “besplatnim” zdravstvom o čemu je govorio prof.dr.sc. Edvard Galić, ravnatelj bolnice Sveti Duh.
- Hrvatski zdravstveni sustav je, u svojoj srži, prije svega humanistički. Usmjeren na pružanje zdravstvene skrbi svim građanima, bez obzira na njihov imovinski status ili životne okolnosti. To je temelj na kojem počiva javno zdravstvo i to je vrijednost koju moramo sačuvati. Istodobno, realnost nas obvezuje na promišljanje o poslovnoj održivosti. Zdravstvena ustanova mora biti financijski odgovorna jer bez stabilnog sustava nema ni kvalitete niti sigurnosti skrbi. Naša je zadaća pronaći ravnotežu između etičkog i ekonomskog pristupa, između javnog dobra i poslovne realnosti. Upravo u toj ravnoteži leži istinska odgovornost menadžmenta bolnice. Naša bolnica svakodnevno jača fiskalnu disciplinu. Planiramo, pratimo i analiziramo svaki trošak, racionaliziramo nabavu kroz centralizirane sustave, optimiziramo i digitaliziramo procese, kazao je prof. Galić.
