Portal ZdravljeZdravstvena pismenostMolekularna patologija – detektira bolest i njezine promjene
KBC Split

Molekularna patologija – detektira bolest i njezine promjene

Molekularna patologija u splitskoj bolnici otkriva promjene na genima i omogućuje primjenu pametne terapije te razvoj budućih stručnjaka.

Promjene u tkivima, organima i tumorima na razini gena i kromosoma svakog pojedinca analizira – molekularna patologija. Dijagnostika je to dostupna i u splitskoj bolnici gdje se godišnje, kažu, obavi gotovo šest tisuća ovakvih analiza.

Osim detekcije bolesti ili njezinih promjena, molekularna analiza može procijeniti i postoji li kod zdravih ljudi mutacija koja može dovesti do nastanka maligne bolesti.

Primjena pametne terapije nakon analize

Konkretni primjer kako je DNA analiza pomogla hematološkoj pacijentici opisuje Arijana Vuko, mag. forenz., glavna inženjerka Kliničkog zavoda za patologiju, sudsku medicinu i citologiju.
– Metodom kapilarne elektroforeze vizualizirali smo njen DNA i ustvrdili da ima mutaciju koja može rezultirati pametnom terapijom. Nakon samo četiri mjeseca od primitka terapije, na osnovu ove dijagnostike, pacijentica dolazi na novu analizu gdje utvrđujemo da više nema mutirani alel. Svima nama ovakvi slučajevi su najveća radost jer vidimo plodove i doseg naše dijagnostike, a na osnovu nje i doseg same terapije, navela je Vuko.

Prenošenje znanja i strasti prema poslu na buduće generacije

Taj je Zavod regionalni centar ove dijagnostike, ali i nastavnog i znanstvenog istraživačkog rada. Svi specijalisti i specijalizanti Zavoda sudjeluju i u nastavi na splitskoj Medicini.

Pročelnica katedre Patologije, prof. dr. sc. Valdi Pešutić Pisac, ističe kako su katedra s jednom od najvećih satnica i pri tome izvode nastavu na čitavom nizu različitih studija.
– Dobra je i perspektiva katedre. Trenutačno imamo dovoljno redovnih profesora u trajnom zvanju i docenta, asistenata te niz specijalizanata koji su upisali doktorski studij. Nadamo se da će nas oni, svojim angažmanom i ambicijom, naslijediti u punom sjaju kada za to dođe vrijeme.

Portret prof. dr. sc. Šimun Anđelinović, predstojnik Kliničkog zavoda za patologiju, sudsku medicinu i citologiju KBC-a Split, gdje se provodi molekularna patologija.
Predstojnik Zavoda, prof. dr. sc. Šimun Anđelinović. Fotografija: KBC Split

Predstojnik Zavoda prof. dr. sc. prim. Šimun Anđelinović također ističe važnost prenošenja znanja, ali i strasti prema poslu, na buduće generacije.
– Uspjeli smo prenijeti našu strast prema poslu, pacijentima i nastavi na svoje buduće suradnike. Naši specijalisti, na to sam posebno ponosan, mogu raditi u najboljim bolnicama u Europi i Americi bez ikakve velike adaptacije. Kroz međunarodnu suradnju, profesionalne susrete, edukacije i kongrese koje stalno posjećujemo postigli smo vrhunsku razinu ekspertize, s ponosom navodi prof. dr. sc. prim. Anđelinović.

Više iz rubrike:
Povezani članci
Prva godišnjica

U splitskoj bolnici obavljeno 16 transplantacija bubrega

Regenerativna medicina

Koštana srž pacijenta aplicirana u čeljusni zglob

Smještaj za onkološke pacijente

Grad Split prepoznao vrijednu inicijativu Udruge Caspera

Iskorak KBC Split

Proširenje ždrijela umjesto kirurgijom izliječili endoskopskim zahvatom

Tražite više o zdravlju? Pretražite Portal Zdravlje
Najnovije s našeg portala
Proizvođači lijekova

Nikolina Dizdar Čehulić nova je predsjednica HUP-ove udruge

Ljeto s dr. Pezo

Ne u vodu nakon jela – mit ili istina? Odgovor saznajte od kardiologinje

Hrvatska udruga za bolesti štitnjače

Verica Mešić: Ne igrajmo se liječnika i ne "liječimo" alternativom

Ulaganje

Mobilna ambulanta u Istarskoj županiji

Portal Zdravlje donosi
Odabrali čitatelji
Ginekologica Matilda Mladinić

Menstruacija i kupanje u moru ili bazenu? Evo liječničkog odgovora

Predivna Lucija

Sigurna sam da mi je moja Cvita spasila život

Budućnost hrvatskog sestrinstva

Medicinske sestre u našem zdravstvu nisu trošak nego vrijednost

Ljeto s dr. Pezo

Ne u vodu nakon jela – mit ili istina? Odgovor saznajte od kardiologinje

Kontakt / Predloži temu
Zdravstvena pismenost
Simptomi i tko najčešće obolijeva

Dr. Gamulin o raku o kojem ne govorimo dovoljno, a sve je učestaliji

doc. dr. sc. prim. Marija Gamulin dr. med.

Nakon 50te godine svaka druga žena imat će neki problem sa štitnjačom

Žaklina Jurić
Prije cijepljenja

Ne treba mjeriti antitijela, ne zna se koja je to razina koja nas štiti

Redakcija

Prof. Vrca Botica: Spušta se dobna granica pojave dijabetesa, zadnji je tren za edukaciju mladih

Tea Kvarantan Soldatić