Portal ZdravljeŽivi zdravoMobiteli u školama – evo što kažu rezultati istraživanja u Splitu
Istraživanje NZJZ Splitsko-dalmatinske županije

Mobiteli u školama – evo što kažu rezultati istraživanja u Splitu

Učenici osnovnih škola koji su koristili pametne telefone više sati imali su veću razinu hiperaktivnosti te više problema u ponašanju.

Učenici osnovne škole koji su koristili pametne telefone više sati imali su veću razinu hiperaktivnosti te više problema u ponašanju od učenika koji su ih kraće koristili. Uz to, učenici koji su koristili pametne telefone više od pet sati, imali su i više poteškoća ispunjavajući upitnik.

Dio je to rezultata istraživanja Službe za mentalno zdravlje Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Splitsko-dalmatinske županije. Ova se istraživanja nastavljaju na inicijativu „Škola bez mobitela“ s ciljem prevencije ponašajnih ovisnosti.

Različite prakse u školama

Upravo se u tu svrhu drugu godinu za redom provodilo istraživanje učinaka različitih praksi korištenja pametnih uređaja u školama. Prvo istraživanje provedeno je u prošloj školskoj godini u jednoj osnovnoj školi u Splitsko-dalmatinskoj županiji.

Naime, u školi nije dozvoljena uporaba pametnih telefona u drugom polugodištu pa su prvi podaci mjereni u listopadu 2023., a drugi u prvom tjednu lipnja lani. Analiza podataka dobivenih Upitnikom snaga i poteškoća djeteta, pokazala je razliku u kategoriji problema u ponašanju.

Učenici su nakon odluke o nekorištenju izvještavali o više problema u ponašanju. To se povezuje sa simptomima sustezanja vezanih uz ponašajne ovisnosti koje su sve prisutnije kod djece i mladih.

Neprimjereni sadržaji, ljutnja i bijes

U sve mlađoj dobi posjeduju pametne telefone i postaju ovisni o neprimjerenim sadržajima. Kad im se uređaj oduzme prisutne su neugodne emocije poput ljutne i bijesa, ali i „tuge zbog gubitka“ koju izražavaju kao da su izgubili blisku osobu. To je zabrinjavajuće i ugrožavajuće za njihovu razvojnu dob. Istraživanje je pokazalo da ova mjera nije dostatna ni učinkovita!

Dvije škole s mobitelima, dvije bez

U školskoj godini 2024./2025. provedeno je novo istraživanje, u kojem su sudjelovale četiri osnovne škole u Splitsko-dalmatinskoj županiji. U dvije škole je dozvoljen mobitel, a u druge dvije, nije. Primijenjen je isti upitnik i podaci su pokazali da su učenici iz škola u kojima se mobitel nije unosio, izvještavali o manje problema u odnosima s vršnjacima.

Djevojčica skrivena pod dekom gleda u mobitel; koncept mobiteli u školama
Djecu treba naučiti pravilnom korištenju mobitela i redovito kontrolirati. Fotografija: Envato elements

Analiza na cijelom uzroku od 327 učenika pokazala je da su učenici koji su koristili pametne telefone više sati imali veće razine hiperaktivnosti te više problema u ponašanju od učenika koji su pametne telefone koristili manje sati. Uz to, učenici koji su koristili pametne telefone više od pet sati imali su i općenito više poteškoća na korištenom upitniku.

Škole bez mobitela: više druženja s vršnjacima

Navedeni podaci ne mogu isključiti utjecaj drugih čimbenika na rezultate. No, značajan su pokazatelj trenutačnog stanja koje ne ide u prilog poticajnom psihofizičkom razvoju djece. Učenici koji nisu unosili pametne telefone u školu, provodili su više vremena s vršnjacima te posljedično usvojili i bolje vještine ophođenja s njima, suradnje i rješavanja sukoba bez nasilja.

Mobitel na školskom odmoru

S druge strane, nedozvoljena uporaba pametnih telefona tijekom nastave ne znači da ih učenici ne upotrebljavaju na malim i velikim odmorima, umjesto da se kreću i igraju te tako smanjuju stres nakupljen za vrijeme nastave. Rezultati pokazuju da su učenici koji su pametni telefon koristili općenito dulje vremena, imali i više drugih poteškoća.

Učenici pametni telefon koriste da bi se zabavili, opustili, komunicirali s vršnjacima i slično. No, s obzirom na svoju dob te slabije mogućnosti kontrole ponašanja s jedne strane i nagrađujuće učinke korištenja neprimjerenih sadržaja s telefona s druge strane, trebaju pomoć i podršku u uspostavljanju zdravih obrazaca korištenja tih uređaja.

U školama najveći broj djece zaista nema potrebu za korištenjem mobitela. Djelatnici koji rade neposredno s učenicima mogu pravovremeno odgovoriti na potrebe djeteta u školskom okruženju.

Rezultati ovih istraživanja trebala bi biti pouka roditeljima te školama jer bi zabrane korištenja mobitela u školama bile višestruko korisna. Ono najvažnije, smanjio bi se loš utjecaj mobitela na zdravlje djece.

Rezultati istraživanja korisni su i za sve nas, kojim god poslom se bavili. Za početak skratimo za pola sata vrijeme provedeno pred mobitelom. A zatim probajmo još pola sata, bit ćemo sretniji i opušteniji. Sve informacije zbog kojih satima zurimo u ekrane ionako će nas čekati.

Više iz rubrike:
Povezani članci
Priznanje "Svijetli primjer"

Foto dana: "Ova nagrada je zapravo za sve medicinske sestre"

Komentar koji je – nužan

Zašto je par kilograma viška postalo bolest?

Ovisnost o internetu

Kad internet postane bolest i utječe na svakodnevnicu

Znanost o nikotinu – dr. Hugo Tan

Za razliku od cigareta, nikotin bez izgaranja ne uzrokuje rak

Tražite više o zdravlju? Pretražite Portal Zdravlje
Najnovije s našeg portala
Malo od nas, puno za njih

Humanitarni koncert za Dječji palijativni centar Matošić

Dr. Bressan i dr. Došen-Mrak

Reforma palijativne skrbi - što je živa oporuka?

Ministarstvo zdravstva

Zakonska zabrana energetskih pića maloljetnicima

Andro Krstulović Opara

Pamtim datum kad mi je otkriveno 17 metastaza na mozgu

Portal Zdravlje donosi
Odabrali čitatelji
Andro Krstulović Opara

Pamtim datum kad mi je otkriveno 17 metastaza na mozgu

Sanja Kalebić

Oporavak je još jedna stanica koja me uči strpljenju

Dr. Bressan i dr. Došen-Mrak

Reforma palijativne skrbi - što je živa oporuka?

Krioablacija u Puli

Uništavanje tumorskog tkiva dojke primjenom niskih temperatura

Kontakt / Predloži temu
Zdravstvena pismenost
Autoimuna bolest

Miastenija gravis - bolest koja u danu može dovesti do paralize

Ivana Rimac Lesički

Prvo istraživanje i smjernice za zdravstveno opismenjavanje u RH

Redakcija

ADHD je dijagnoza koju sustav često ne prepoznaje pa djecu etiketira kao zločestu

Nefreteta Zekić Eberhard

Od pothranjenosti umire čak 10 do 20 posto onkoloških bolesnika

Nađa Berbić