Iznenađujući je podatak o čak 50,4 posto pušača među mladima u Hrvatskoj u nedavno objavljenom istraživanju na 139 ispitanika starosti od 18 do 25 godina. Ustanovljeno je i da ako oba roditelja puše, rizik za djecu da i sami postanu pušači veći je za gotovo tri puta! Također se pokazalo da anksioznost povećava jačinu ovisnosti o nikotinu. Mladi i nikotin važna je javnozdravstvena tema, osobito zbog popularnosti e-cigareta među adolescentima.
Znaju li se faktori rizika koji dovode do pušenja kod mladih, napominju u radu, može se planirati i prevencija razvoja ovisnosti. Ovaj je rad pokušao identificirati neke od tih rizika. Povezanost ovisnosti o nikotinu kod mladih s pušačkim statusom roditelja te značaj anksioznosti bili su ciljevi istraživanja medicinskog tima pod vodstvom Marina Mamića iz OŽB Požega.
Mladost: ključno razdoblje za pomoć pri prestanku pušenja
Iako je uzorak relativno mali, statistički je značaj dobivenih podataka valjan i važan. Što se tiče onih 50 posto pušača među mladim ispitanicima, mnogo je to više od uobičajenih procjena za Hrvatsku. Postotak pušača u odrasloj je dobi inače oko 38 posto.
Odakle onda tako veliki broj mladih pušača? Komentar istraživača u radu rasvjetljava ovo pitanje: citirana istraživanja navode da oko polovice mladih pušača s godinama zaista postane ovisno o nikotinu. Napominju u radu i tendenciju opadanja broja pušača s godinama života.
“Ipak, ovaj rezultat daje uvid da bi upravo ovo moglo biti jedno od ključnih životnih razdoblja u kojem se intervencije za prestanak pušenja mogu provoditi u cilju sprečavanja razvoja ovisnosti o nikotinu.” (slobodan prijevod, op.a.), navode istraživači.
Puši li jedan roditelj umjesto oba, rizik značajno opada
Ako oba roditelja puše rizik je 2,856 puta veći da će i dijete postati pušač, u odnosu na one iz istraživanja čiji roditelji nisu pušači. No šansa da dijete postane pušač značajno se smanjuje ako je jedan roditelj ovisan o nikotinu. Rizik, odnosno odds ratio, iznosi tada malo više od 1.
Koliko je roditelja pušača bilo među ispitanicima? Njih 43,8 posto izjavilo je da je pušio ili još uvijek puši jedan roditelj, a 28,8 posto navode oba roditelja. Dakle porazno je malo nepušačkih obitelji iz ovog istraživanja.
Anksioznost se često javlja uz ovisnost o nikotinu
Što se pak tiče težine ovisnosti, anksioznost je kod ispitanika pokazala pozitivnu korelaciju, i to nipošto zanemarivu. Mladi koji imaju više anksioznih simptoma na HADS testu (Hospital Anxiety and Depression Scale), imaju i više bodova na FTND skali ovisnosti (Fagerström Test for Nicotine Dependence).
Anksioznost kao uzrok nije ustanovljen ni u ovom, kao ni u drugim istraživanjima provedenima u svijetu. Ali se jasno vidi da se ovaj poremećaj često javlja zajedno s pušenjem. Stoga je važno liječiti i anksioznost, želimo li pomoći mladima da ne postanu ovisnici o nikotinu kroz život.
Znanstveni rad Contribution of Demographic Variables, Parents Smoking, Anxiety, and Depression to Smoking Status and Severity of Nicotine Dependence in Emerging Adulthood (Predictors of Smoking Status and Nicotine Dependence) objavljen je u zadnjem broju časopisa “Archives of Psychiatry Research”. Izdavač časopisa je KBC Sestre milosrednice.
Rezultati se odnose na ograničen uzorak, a istraživači napominju i da nije uzet u obzir spol roditelja u slučajevima gdje puši jedan roditelj. Upravo bi veće istraživanje moglo dodatno rasvijetliti ulogu roditeljskog pušenja i anksioznosti u razvoju ovisnosti o nikotinu među mladima.
