fbpx
Zdravstvena pismenostVirusne bradavice - zašto nastaju i kako ih liječiti objašnjava dr. Tolušić Levak

Virusne bradavice – zašto nastaju i kako ih liječiti objašnjava dr. Tolušić Levak

Verukozne promjene kože ili bradavice su česte dobroćudne tvorbe koje nastaju kao posljedica virusne infekcije kože i sluznica. Bradavice se javljaju u bilo kojoj životnoj dobi. No, najveća pojavnost im je u dječjoj dobi (33%), a najniža u starijoj životnoj dobi. Zašto je tome tako i kako ih liječiti objašnjava dermatologinja doc. dr. sc. Maja Tolušić Levak sa Zavoda za dermatologiju i venerologiju KBC-a Osijek.

Kako nastaju i što ih uzrokuje?

– Uzrokuje ih virus koji se naziva humani papiloma virus (HPV), mali DNA virus. HPV-a je do sada identificirano oko 150 podtipova (genotipova) s različitim malignim potencijalom. Oko 60 različitih podtipova ovog virusa s niskim malignim potencijalom uzrokuju verukozne dobroćudne promjene na koži ili sluznicama koje nazivamo bradavicama. Bradavice mogu nastati prijenosom virusa s čovjeka na čovjeka, autoinokulacijom (prijenos virusa s jednog mjesta na koži na drugo mjesto kod iste osobe) ili preko zaraženih površina.

HPV virusi vole vlažna i topla mjesta, stoga su najčešći izvori virusa javni prostori poput svlačionica, tuševa, bazena, ali i kupaonica u kućanstvima.

Virus ulazi kroz mjesta oštećene kože, a oštećenje često nije vidljivo golim okom. Inkubacija od zaraze do razvoja bradavica iznosi od jedan do 6 mjeseci. Kod nekih osoba neće se nikada razviti klinička slika bradavica, unatoč zarazi. To ovisi o trenutnom imunološkom stanju kože i organizma. Kod osoba s oslabljenim imunološkim sustavom (transplantirani organi, HIV infekcija, imunosupresorski lijekovi, bolesti imunološkog sustava) bradavice se javljaju puno češće i ponekad mogu biti prvi simptom poremećaja imunološkog sustava. Bradavice se najčešće pojavljuju na dlanovima, tabanima, koljenima i laktovima, ali se autoinokulacijom (samoprijenosom) mogu prenijeti na bilo koji dio tijela, objašnjava ova dermatologinja s Katedre za histologiju i embriologiju Medicinskog fakulteta u Osijeku.

Četiri osnovna tipa

Klinički, s obzirom na izgled i lokalizaciju virusne bradavice, kako napominje doc. Tolušić Levak, dijelimo u četiri osnovna tipa:
• Obične bradavice (verrucae vulgares), najčešće se pojavljuju, osobito kod djece. Mogu se pojaviti bilo gdje na koži, ali su ipak najčešće lokalizirane na mjestima pritiska na kožu kao što su prsti, dlanovi, laktovi, koljena ili tabani. Vrlo rijetko mogu se pojaviti i na sluznici usne šupljine. Pojavljuju se samostalno ili kao multiple tvorbe na istom ili različitim mjestima. Izgledaju kao oštro ograničene tvorbe čija je površina gruba i hrapava, a mogu biti pravilnog, okruglog, gljivastog ili nepravilnog oblika. Različite su boje, žute, ružičaste, sivkastosrebrnkaste, smeđe ili sivo-crne. Često ih možemo vidjeti ispod i oko nokta (subungualne i periungualne verrucae) koje su izrazito bolne, a najčešće se javljaju kod osoba koje grizu nokte. Veličina bradavica varira od nekoliko milimetara do otprilike 1 centimetar, ali mogu se i spojiti u plakove veće od centimetra.

• Verrucae plantares, poseban oblik bradavica koje nalazimo na tabanima. Zbog pritiska ove bradavice imaju zaravnatu, hrapavu površinu i često se javljaju u grupama. Kada dolazi do spajanja više blizu smještenih bradavica, nazivaju se mozaične bradavice. Najčešće se nalaze na mjestima najvećeg pritiska kao što su prsti i peta te mogu izazvati bolove prilikom hodanja ili trčanja.
• Mladenačke bradavice (verrucae planae juveniles) često se javljaju kod djece i mladih. To su bradavice koje izgledaju kao sitne papule, imaju glatku površinu i žutosmeđe su boje. Vrlo često nalaze se na licu i dorzumu šaka, a najčešće ih ima mnogo jer se prenose autoinokulacijom.
• Končaste bradavice (filiformne veruccaee) su uske i dugačke poput konca i najčešće ih nalazimo na očnim kapcima, vratu, usnicama i drugdje na licu. Česte su kod muškaraca jer se prenose autoinokulacijom tijekom brijanja.
• Šiljaste bradavice, genitalne bradavice ili kondilomi (condilomata acuminata) su bradavice koje nastaju na anogenitalnoj sluznici, a vrlo rijetko i na sluznici usne šupljine. Virus se najčešće prenosi spolnim putem, ali može se prenijeti i autoinokulacijom te sa zaraženih površina. Kondilomi izgledaju kao izdužene tvorbe, mekane i neravne površine, često vise na peteljci i nalaze se u nakupinama. Za razliku od ostalih virusnih bradavica, kondilome izazivaju i HPV podtipovi visokog malignog potencijala pa takve infekcije mogu dovesti do karcinoma spolovila i anusa, a u žena i karcinoma vrata maternice.

Metode liječenja

Postoje istraživanja koja pokazuju kako trećina virusnih bradavica prolazi sama od sebe unutar dvije godine, ali ponekad su bradavice vrlo otporne na terapiju i vraćaju se. Liječnika biste svakako trebali posjetiti ukoliko primijetite tvorbe nalik bradavicama bilo na odraslima ili djeci, kako bi se isključile druge kožne promjene i pravovremeno započela terapija. Liječenje virusnih bradavica ponajprije ovisi o vrsti bradavice, ali i mjestu na kojem se nalazi te dobi pacijenta. Cilj liječenja je ukloniti bradavice i spriječiti njihov ponovni nastanak, upozorava ova liječnica koja radi i u osječkoj Poliklinici sveti Ante.
Metode koje se koriste u liječenju bradavica su:

• Krioterapija (zamrzavanje) tekućim dušikom. Izravno na bradavicu nanosi se tekući dušik vrlo niske temperatre (otprilike -180º C), u trajanju od oko 30 sekundi. Na taj način se smrzava bradavica i nešto okolnog tkiva što dovodi do njihova odumiranja. Tretman je potrebno ponavljati svakih tjedan do dva, do potpunog izlječenja. Ovaj tretman se zbog mogućih stvaranja ožiljaka ne preporuča na licu.
• Elektrokauterizacija – odstranjivanje strujom je najpogodniji način za uklanjanje filiformnih bradavica, mladenačkih bradavica te kondiloma.
• Ekskohleacija označava odstranjivanje bradavice struganjem posebnim kirurškim instrumentom. Mogući su recidivi i ožiljci.
• Ekscizija (kirurško uklanjanje) označava uklanjanje bradavice kirurškim putem, u lokalnoj anesteziji. Proces je jednokratan i ne treba se ponavljati, ali se ne preporuča na licu zbog ožiljaka te kod djece.

• Lasersko uklanjanje (kauterizacija) – je postupak koji uključuje uništavanje malih krvnih žila koje opskrbljuju područje bradavice, tako da zahvaćeno tkivo ostane bez kisika i hranjivih tvari te odumire. Ova metoda također može ostaviti ožiljak na tretiranom području. Ne preporuča se kod male djece.
• Lokalna terapija – bradavice se premazuju keratolitičkim sredstvima (tvari koje uzrokuju otapanje i ljuštenje gornjih slojeva kože) što dovodi do ljuštenja i guljenja slojeva bradavica. Liječenje ovim metodama je dugotrajno, ali najmanje traumatično za malu djecu. Za lokalnu terapiju bradavica na našem tržištu dostupni su lijekovi koji sadrže određene postotke salicilne kiseline, tretinoin, kolodij i florouracil. Za liječenje kondiloma koriste se imikvimod krema i 5- 20% sol podofilina, koje imaju lokalno citostatsko djelovanje. Svu lokalnu terapiju važno je koristiti u propisanim dozama po uputama liječnika.

Prevencija

Ova dermatologinja napominje i kako iako su virusne bradavice vrlo učestale, osobito među djecom, postoje određene navike koje možete uvesti kako biste spriječili nastanak ili daljnje širenje virusnih bradavica:
• Izbjegavanje diranja bradavica prstima jer se virus prenosi dodirom (autoinokulacija).
• Izbjegavanje brijanja područja na kojem je bradavica jer to također može proširiti infekciju.
• U slučaju bradavica na stopalima ili prstima ruku, ne treba koristiti isti pribor za nokte na zahvaćenom prstu kao i na ostalima ili ga treba dezinficirati prije upotrebe. Također nemojte dijeliti pribor s nekim tko ima bradavice.
• Na bazenima, u zajedničkim svlačionicama i tuševima ne hodati bosonogi.
• U teretanama dezinficirati sprave na kojima se vježba prije i nakon korištenja.
• Ne dijeliti ručnik s drugima.
• Zaštiti vidljive rane i oštećenja na koži.

 

Podijelite članak:

spot_imgspot_img
spot_imgspot_imgspot_img

Najnovije

Više iz rubrike

Izabrali čitatelji

Naše rubrike