– Svjesni da komplikacije nakon preboljenja COVID-a ometaju kvalitetu života, činimo sve da unaprijedimo medicinsku skrb“, naglasila je dr. Maržić.
Predstojnica Klinike za pedijatriju doc. dr. Iva Bilić Čače naglasila je da je za otvaranje postcovid ambulante poticaj bio sve veći broj djece sa simptomima postcovida. Kako je pojasnila predstojnica, riječ je o hibridnoj ambulanti jer će naručivanje u ambulantu vršiti e-putem isključivo liječnici pedijatri primarne zdravstvene zaštite, nakon čega će tim unutar klinike na osnovi podataka iz pristigle medicinske dokumentacije dijete preraspodijeliti odgovarajućem subspecijalistu.
– Roditelju će se povratno javiti termin pregleda djeteta u Klinici. Na taj će se način izbjeći prekobrojni, nepotrebni fizički dolasci djeteta i roditelja u bolnicu i osigurati ciljani pregled te obrada pacijenta sukladno specifičnim potrebama, poručuje dr. Bilić Čače.
Voditeljica pedijatrijske postcovid ambulante dr. Kristina Baraba Dekanić istaknula je da će se rad ambulante temeljiti na nastavku dobre suradnje s primarnom zdravstvenom zaštitom, pedijatrima i liječnicima obiteljske medicine. U cilju osiguravanja optimalne skrbi za svakog bolesnika sukladno specifičnosti kliničke prezentacije prolongirane infekcije COVID-a, osmišljena je multidisciplinarna ambulanta u koju su uključeni uži specijalisti pedijatrije – gastroenterolog, pulmolog, imunolog, neuropedijatar, kardiolog, endokrinolog te specijalisti dječje psihijatrije.
Ovakav timski rad svih pedijatara unutar sustava zdravstva, uz uključivanje ostalih specijalista prema potrebi, osigurat će unaprjeđenje skrbi djece koja se liječe u Klinici za pedijatriju.
Eksperti i osoblje Klinike za pedijatriju KBC-a Rijeka redovno prate svjetske trendove prilagođavajući način rada trenutnoj situaciji u kontekstu pandemije COVID-19, pa je i to bio jedan od motiva da se na Klinici za pedijatriju KBC-a Rijeka, po uzoru na svjetske centre, osnuje dječja postcovid ambulanta.
Infekcija COVID 19 u pedijatrijskoj se populaciji može prezentirati brojnim simptomima u različitim organskim sustavima. Akutna faza infekcije u dječjoj je populaciji dominantno obilježena blažim kliničkim simptomima od kojih su najčešći povišena tjelesna temperatura, slabost, malaksalost, bolovi u mišićima i zglobovima, respiratorni i simptomi gastrointestinalnog sustava. Trajanje bolesti varijabilno je, a neki simptomi i znakovi zaostaju i više mjeseci nakon preboljenja akutnog COVID-a.
Spektar simptoma postcovida u djece uključuje pojavu iscrpljenosti, prolongiranih respiratornih simptoma, perzistirajuće intolerancije napora, kožnih promjena. U kontekstu neuro-psihijatrijskih tegoba učestala je pojava glavobolje, mentalne sporosti koja utječe na mogućnost učenja i pamćenja te izvršavanja školskih obveza djeteta. Opisane su i diskretne promjene u govoru, motorici i raspoloženju, poteškoće spavanja, narušeno mentalno zdravlje u cjelini (osjećaj straha, anksioznost…), promjene kvalitete osjeta (prvenstveno njuha i okusa). Nerijetko su u sklopu sindroma prisutne boli u mišićima, abdominalne i grudne boli. Simptomi kardiocirkulatornog sustava uključuju pojavu posturalne tahikardije i miokarditisa.
—-
