Jedan od ključnih rizičnih čimbenika za razvoj aterosklerotskih kardiovaskularnih bolesti povišene su koncentracije lipoproteina male gustoće, LDL ili „lošeg“ kolesterola. Taj kolesterol nerijetko je povišen u općoj populaciji, što je glavno objašnjenje zašto veliki broj ljudi obolijeva i umire od komplikacija ateroskleroze, kao što je srčani ili moždani udar. Postoji i nasljedni poremećaj metabolizma masnoća u organizmu, a riječ je o najčešćem nasljednom metaboličkom poremećaju. Pretpostavlja se da od takvoga, nasljednog oblika poremećaja metabolizma masnoća u Hrvatskoj boluje oko 20.000 dvadeset tisuća ljudi, a dijagnosticira se svega jedan posto. Oni imaju izrazito visoki rizik obolijevanja i smrti od aterosklerotskih bolesti u mladoj ili srednjoj životnoj dobi, a medicina im danas može pomoći, ako se bolest što ranije otkrije i počne liječiti.
Ovogodišnji Svjetski dan srca, koji se obilježava 29. rujna, u Hrvatskoj je posebno posvećen utjecaju povišenoga LDL-kolesterola na kardiovaskularno zdravlje, a Hrvatsko kardiološko društvo uoči Svjetskoga dana srca organizira interaktivni Okrugli stol s naslovom: „Dobar, loš, nasljedni – kolesterol i kardiovaskularno zdravlje.“ Održat će se 27. rujna s početkom u 11.00 sati u Hotelu Hilton Garden Inn u Zagrebu, Radnička cesta 21, 8. kat.
Na skupu će se razgovarati o mogućnostima unapređenja kardiovaskularne prevencije u Hrvatskoj, što pretpostavlja i kvalitetniju razmjenu informacija između bolesnika i liječnika jer se boljim zdravstvenim prosvijećivanjem situacija može značajno mijenjati.
U raspravi, uz akademika Davora Miličića, predsjednika Hrvatskoga kardiološkog društva, i akademika Željka Reinera, predsjednika Hrvatskoga društva za aterosklerozu, sudjelovat će i prim. Ines Balint dr.med., kao predstavnica obiteljskih liječnika, prim. dr. Ivana Pavić Šimetin, zamjenica ravnatelja Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, dok će se predstavnik pacijenata uključiti kroz video-izjavu.
