Udruga Inovativna farmaceutska inicijativa zatražila je od Ministarstva zdravstva da povuče iz e-Savjetovanja nacrt Pravilnika o lijekovima. Tvrde kako će predložene izmjene Pravilnika imati značajan utjecaj na dostupnost i opskrbu lijekovima. I dodatno diskriminirati hrvatske pacijente te RH diskvalificirati u primjeni novih tehnologija. Priopćenje potpisuje izvršni direktor udruge, Sani Pogorilić.
Inovativna farmaceutska inicijativa okuplja inovativne proizvođače lijekova prisutne na hrvatskom tržištu. Predstavljaju glas 20 kompanija koje zapošljavaju 689 djelatnika i osiguravaju 54 posto lijekova u Hrvatskoj.
Hrvatski građani značajno kasnije dobivaju nove lijekove
Reakcija se odnosi na Nacrt Pravilnika koji regulira stavljanje lijekova na listu HZZO-a, utvrđivanje cijena lijekova, a upravo se nalazi u e-Savjetovanju. Zahtjev obrazlažu i brojkama.
Hrvatska danas zaostaje za EU prosjekom u očekivanom trajanju života, kaže se u priopćenju.
S ovim stopama izdvajanja za zdravstvo trebalo bi 15 godina da dosegnemo EU prosjek od 82 godine. Hrvatski građani u usporedbi s ostalim građanima EU značajno kasnije dobivaju inovativne lijekove.
Naime, nakon centralnog odobrenja od strane EMA-e, lijekovi postaju dostupni u Hrvatskoj nakon prosječno 479 dana. Od 160 odobrenih inovativnih lijekova, EU zemlje prosječno imaju dostupno na listama 74 lijeka dok Hrvatska ima samo 35. Po tome je četvrta najgora EU članica.
Aktualni prijedlozi vode daljoj diskriminaciji
Istovremeno, fokus Europske komisije u području zdravstva u protekle dvije godine je na povećanju dostupnosti lijekova i osiguranju ravnopravnosti u liječenju pacijenata unutar EU. Izmjene i dopune Pravilnika objavljene su bez prethodnih konzultacija s ključnim dionicima. I dovest će do daljnje diskriminacije hrvatskih pacijenata. Također, do smanjenja terapijskih opcija za pacijente, ali i do onemogućavanja otvaranja regionalnih centara izvrsnosti u Republici Hrvatskoj.
Brojne zakonodavne i administrativne prepreke, kao i parafiskalni nameti kod uvođenja novih lijekova, ukazuju da je Pravilnik pisao osiguravatelj kojemu su u fokusu uštede. Po načelu „što kasnije, što manje i što jeftinije”.
Posebno vrijedni lijekovi kontrolirani u sustavu
Lijekovi, a naročito posebno skupi, vrijedni lijekovi, predstavljaju znanstveno i financijski najkontroliraniji dio zdravstvenog sustava RH.
Ti su lijekovi, kaže se u priopćenju, vezani ugovorima, imaju strogo predvidljiv godišnji rast i trošak. On je vrlo pomno unaprijed planiran, detaljno strukturiran i monitoriran. Iz udruge IFI podsjećaju da kompanije preuzimaju rizik i sudjeluju s povratom sredstava u svakom trošku koji premaši ugovorene iznose s više od 20 posto iznosa potrošnje posebno skupih lijekova (PSL) godišnje.
Time aktivno sudjelujemo u politici osiguravanja novih inovativnih terapija našim sugrađanima, kaže se u priopćenju. Ovakav model suradnje sa zdravstvenim sustavom, nažalost, nije prisutan ni u jednoj drugoj komponenti rashoda zdravstvenog sustava.
Posljedice mogu biti nepovratne
Realno je očekivati da trošak za lijekove raste što je odraz otvorenosti inovacijama i dostupnosti novih terapijskih opcija za hrvatske bolesnike, smatraju u IFI-ju. U korelaciji s time raste i udio financiranja od strane industrije.
Ističu kako je temeljna uloga HZZO-a da kroz ostvarivanje svojih poslovnih ciljeva i ostvarenjem viška prihoda u poslovanju (1.7 milijardi kn u 2021. godini) mora kontinuirano investirati u osiguravanje podizanja kvalitete i dostupnosti zdravstvene skrbi svojih osiguranika.
Riječ je o vrlo specifičnom pravilniku, teško razumljivom osobama izvan sustava. Dok ne dođe do posljedica u primjeni odredbi. Posljedice mogu biti ireverzibilne i s dalekosežnim utjecajem na zdravlje nacije.
Traži se osnivanje radne grupe svih dionika
Upravo zato, kažu u IFI-ju, ovakav dokument ne smije biti podložan samo internetskom savjetovanju. Prije toga trebalo bi provesti analizu utjecaja primjene. I to kroz radnu grupu sastavljenu od ključnih dionika. Oni bi zajednički raspravili i pripremili dokument prema već uhodanom modelu izrade postojećeg Pravilnika.
S obzirom na osjetljivost problema i dugoročne posljedice koje ishitrene izmjene mogu izazvati u praksi, Ministarstvo zdravstva treba sagledati interes hrvatskih pacijenata. Posebno u kontekstu reforme zdravstva koja se bazira na modernom načinu liječenja pacijenata i odgovoru na nezadovoljene medicinske potrebe.
Ravnopravnost pacijenata u EU
Navedene izmjene Pravilnika, kažu u IFI-ju, ne prate započeti smjer strateškog razvoja modernog zdravstvenog sustava zasnovanog na inovaciji kao jednoj od osnovnih područja interesa EU čiji smo članovi. Napominjemo da je trenutačno više od 8000 lijekova u završnim fazama kliničkih ispitivanja i da hrvatskim pacijentima trebamo omogućiti uživanje u civilizacijskim dosezima.
To je kao da, primjerice, Hrvatska respiratore dobije kada već 10 zemalja Europske unije zadovolji svoje medicinske potrebe ili da cjepiva dobijemo nakon 10 EU članica. To nije u interesu hrvatskih pacijenata niti podržava cilj EU o ravnopravnosti pacijenata. To diskvalificira RH u primjeni novih tehnologija.
Lijekovi jedan od temelja ali ne i jedini faktor liječenja
Lijekovi su, ističe se u priopćenju, važan segment zdravstvene zaštite i jedan od temelja svih medicinskih postupaka. No, nisu jedini faktor koji definira ishod liječenja. Tu je i niz varijabli koje određuju uspješnost liječenja. To je, podsjećaju, vrlo opsežno opisano u literaturi i poznato u praksi država koje mjere ishode liječenja.
Pritom se misli na faktore kao što su npr. prethodne linije liječenja, neoadjuvantno liječenje, prethodne terapijske opcije, organizacija i financiranje ustanove koja daje terapiju. Uz to vremenski okvir (primjerice sastanka konzilija, multidisciplinarnog tima itd.) davanja terapije i odabir bolesnika od strane liječnika, organizacija radno intenzivnih smjena i omjer osoblja i pacijenata.
Također, akreditacija bolnica i shodno tome nadzor kvalitete organizacije i rada na odjelima.
Stoga iz IFI-ja pozivaju Ministarstvo na povlačenje Pravilnika iz procedure eSavjetovanja i osnivanje radne skupine. Naravno da oni trebaju uvažavati okolnosti postojeće gospodarske situacije. Ali bi otvorenim dijalogom o modelima povećanja dostupnosti terapijskih opcija i praćenja ishoda liječenja, trebali pripremiti dokument usklađen s ciljevima reforme zdravstva. Primjenjiv i provediv od strane svih dionika u sustavu, a na dobrobit pacijenata, zaključuje se u priopćenju.
