Zdravstvena pismenost ima nemjerljivu važnost, a osobito nam ju je kao izazov postavila pandemija. Zato se i našla u jednom od fokusa reforme zdravstva. I zato se danas s punim pravom spominje Andrija Štampar. On je utemeljitelj zdravstvene pismenosti, rekao je ministar zdravstva Vili Beroš na konferenciji kojom je počeo istoimeni projekt Zdravstvena pismenost. U njega partnerski ulaze portalzdravlje.hr, Večernji list i Ordinacija.
– Okolnosti su nove, ali odrednica ista, rekao je Beroš. Danas se ne borimo s infektivnim nego kroničnim nezaraznim bolestima, kardio i cerebrovaskularnim i drugima, a posebno onkološkima. U zdravstvenoj prosvijećenosti uloga medija je velika.
Nužna sinergija
Ministar Beroš zahvalio se medijima koji prenose vjerodostojne informacije. Kako je objasnio zdravstvena pismenost jedna je od odrednica promjena zdravstvenog sustava kroz tri elementa. Razvoj novih preventivnih zdravstvenih pregleda. To će biti moguće ako ne vodimo razgovore kako je nešto nemoguće provesti nego da nas to okupi i ujedini u stvaranje mogućnosti za provođenje. Važnost je na svim razinama i dionicima sustava, počevši od HZJZ-a koji te programe nosi. Drugi aspekt je jačanje svijesti o zdravlju.
Istaknuo je uspješne te neke vodeće primjere koji štede milijarde kuna. Počevši od učenja djece u vrtićima da četkaju zube, do nacionalnih preventivnih programa na koje možemo biti ponosni. Kod raka dojke nacionalnim je probirom smanjena smrtnost za 25 posto! A može se i bolje. Svim snagama podržavam i zahvaljujem za razvoj novih nacionalnih programa kao što je onaj za probir na rak pluća akademika Mroslava Samaržije i njegova tima. A uskoro i probira za melanom što ga vodi akademkinja Mirna Šitum. Ti programi predstavljaju pravu sinergiju, koordinaciju svih razina sustava.
Model probira za rak pluća prepoznala EU komisija
– Na probir za rak pluća odazvalo se 95 posto pozvanih, pa sam zahvalan obiteljskoj medicini jer su oni izabrali osobe i kriterije pogodne za taj program. Od 14 000 obavljenih pregleda u 5 posto slučajeva nađena je sumnja na tumorske promjene. To je oko 500 osoba. Od tih 500 u 140 je nađen karcinom, od toga 60 je operirano, a 30 izliječeno. To su ekstremni dosezi. Taj model prepoznala je i Europska komisija pa će model preuzeti i druge zemlje prilagođenog svojim specifičnostima, rekao je ministar Beroš.
Istaknuo je i upravo uveden Dan otvorenih vrata Ministarstva zdravstva za udruge bolesnika, ali i same bolesnike. Zdravstvena administracija, istaknuo je, ne smije ostati gluha za njihove probleme.
Što se reforme tiče svi smo pozvani sudjelovati, kritizirati, pridonositi. I u kontekstu reforme, zaključuje ministar, izvanredna je važnost zdravstvene pismenosti.
Konferenciju je moderirala glavna urednica portalzdravlje.hr. Ivana Rimac Lesički.
Pojavnost raka kod razvijenih veća a ishodi bolji
Na razorni još uvijek postojeći pandemijski utjecaj na imunokompromitirane bolesnike upozorila je prim. dr. sc. Sandra Bašić Kinda. Pritom je istaknula značaj terapije monoklonskim antitijelima koja je toj skupini bolesnika efikasna zaštita.
Zdravstvena pismenost osobito je važna u području teških, onkoloških bolesti. To potvrđuje prof. dr. sc. Stjepko Pleština, predsjednik Hrvatskog društva za internističku onkologiju HLZ.
– Jug i istok Europe imaju veću smrtnost nego što je razvijeniji sjever i zapad koji imaju čak veću pojavnost raka. Ne zato što mi loše liječimo, nego jer kasno otkrivamo. Tu je značaj primarne prevencije pri čemu ljudi trebaju prepoznati vlastitu korist. Dok god ljudi misle kako je veća šansa da će dobiti na jackpotu nego da će dobiti rak, dotle imamo problem. Osim iznimnog uspjeha tima ranog probira za rak vjeruje da je obiteljska medicina jako potpomogla njegovu provedbu. A provedba preventivnih programa od ključne je važnosti. Objasniti ljudima tako da prepoznaju svoj interes važna je uloga.
Ne liječimo loše, nego kasno
Opismenjavanje ima više razina. Ali, da bi se u onkologiji nešto pomaklo sve razine sustava trebaju koordinirano djelovati. Sada nemamo tako posložen sustav, ustvrdio je Pleština.
Podsjetio je i na zaista neutemeljeno mišljenje kako je ulaganje u onkologiju neisplativo. Naime, u populaciji do 65 godina onkološke su bolesti glavni uzrok smrtnosti što je samo dio slagalice koju treba šire gledati. Počevši od političke razine. Pozvao je na sveobuhvatnost, a nju jamči hitna implementacija Nacionalnog strateškog okvira za rak.
Također je ukazao na važnost medija u prenošenju važnih poruka. Puno smo napravili u sveukupnoj zdravstvenoj skrbi u Hrvatskoj, ali moramo i možemo bolje, poručio je Pleština.
HZJZ nastavlja Štamparovim putevima
Dr. Ivana Brkić Biloš iz HZJZ-a podržala je projekt Zdravstvene pismenosti kao jedan od prioriteta zdravstvene politike, ali uključujući sve razine društva i cijeli zdravstveni sustav.
HZJZ nastavlja putevima Andrije Štampara u području prevencije, prosvjećivanja, edukacije javnosti. U preventivne programe ranog otkrivanja raka dojke i raka debelog crijeva uskoro kreće pilot projekt ranog otkrivanja raka vrata maternice. Kroz dva digitalna projekta edukacije jer je pandemija priječila okupljanje, uočeno je da je čak 700 000 osoba te poruke pročitalo. Tako se okreću i novim alatima, a i u suradnji sa stručnjacima SZO-a i mogućnostima da se odaziv na preventivne programe poveća.
Obiteljski liječnici mogu povećati odaziv na probir
Dr. Leonardo Bressan predsjednik KoHOM-a PGŽ, potvrdio je da se pacijenti s kojima je obiteljski liječnik razgovarao i objasnio mu sve informacije, u visokom postotku odazivaju na preventivne programe. I Nacionalni program ranog otkrivanja raka pluća, zasnovan je na suradnji s obiteljskom medicinom.
– I kod redefinicije programa za kolorektalni rak nema druge nego početi od obiteljskih liječnika da bi odaziv bio veći. Pacijenti nam vjeruju, rekao je dr. Bressan. To nemaju sve zemlje, a naša je prednost. Analizom smo pokazali da pacijenti koji svojim liječnicima vjeruju u daleko većem postotku se odazivaju na probir za rak debelog crijeva. Zdravstveno pismeniji pacijent olakšava sebi život, a meni posao brige o njemu. Jer tada ima manje komplikacija, ishodi su bolji, manje bolovanja, bolničkog liječenja, svih vrsta troškova.
Ukazao je kako obiteljski liječnici mogu svoje pacijente u osobnom kontaktu poučiti kako spriječiti bolest, kako se liječiti, zašto i kako činiti zdrave izbore i spriječiti bombardiranje pacijenata netočnim informacijama.
Ljekarnici neiskorišteni resurs, lažni oglasi preplavljuju medije
Sa sudionicima Konferencije složio se da je zdravstvena pismenost vrlo niska. Ljudi dolaze s neprovjerenim informacijama, ali jasnim stavom iz krivih izvora. Tu počinju problemi s gotovim zahtjevima bez temeljnih znanja.
Ana Soldo, predsjednica Ljekarničke komore smatra da bi ljekarnici kao resurs mogli biti bolje iskorišteni. Nevjerojatno je za kakve sve „čudotvornim“ lijekovima bolesnici izdvajaju tisuće kuna. Nitko te oglase ne brani. Tih su lažnih oglasa puni neki portali. U ljekarnu također dolaze korisnici s informacijama koje su u nevjerojatnoj zabludi oko teških i neizlječivih te kroničnih bolesti. Od institucija do Agencije za elektroničke medije, nismo uspjeli naći nikoga tko bi nestručne, lažne oglase o neprovjerenim lažnim preparatima mogao zabraniti.
– Tu vidimo potrebu zaštite pacijenata, rekla je Soldo. Ljekarne su jedine zdravstvene ustanove gdje dolaze i zdravi pacijenti. Kada bismo ljekarnike uključili u preventivne programe mogli bismo jako pomoći. Trebalo bi reformirati sustav pa i ljekarništva.
I povezati ljekarnike i obiteljske liječnike elektronički jer jedan s drugim mogu o pacijentima razmijeniti važne informacije.
Umrežavanje svih zdravstvenih dionika oko pacijenta
Naša odgovornost da ih obavještavamo, razgovaramo, usmjeravamo, ima velike mogućnosti. Jer, ako se ne pridržavaju savjeta i dobrih izbora, možete im dati najbolje lijekove i najbolje ustanove, nikakve koristi od toga bez promjene svijesti i ponašanja, rekla je Soldo.
Snažno zagovara da svi zdravstveni radnici imaju mogućnost umrežavanja oko svakog pacijenta. Kako bi svi imali prave informacije, a štedjeli vrijeme, energiju i zdravlje.
Samoliječenje je neiskorišteni potencijal, ali u konzultaciji s ljekarnikom i ako treba liječnikom, mogli bi uštedjeti energiju i vrijeme svima. Tada ne bi imali desetine pacijenata koji su noću u hitne bolničke službe došli zbog visoke temperature.
No, sustav treba strukturirati ulogu ljekarnika jer promjene neće raditi samo odgovorni nego oni čije se mjesto u sustavu prepoznaje i iskorištava. Kao i s drugim preventivnim programima upravo bi ljekarnici koji su u vrlo čestom kontaktu s liječnicima mogli raditi na ranom otkrivanju dijabetesa, visokog tlaka i drugih kroničnih nezaraznih bolesti.
Zdravstvena pismenost uključuje uređen sustav
Ivica Belina predsjednik Koalicije udruga u zdravstvu smatra da sustav treba biti bolje uređen. Zato se ne može govoriti samo o zdravstvenoj pismenosti pacijenata.
– Kad kao pacijent uđete u sustav netko vas treba voditi, reći što ćete gdje obaviti i dobiti i zašto, kaže Belina. Pacijentu treba omogućiti da bude partner i dionik svog liječenja. To nužno trebamo, naglasio je Belina. Mi ćemo kao udruge Ministarstvu ukazivati na probleme, pa će pojedine problematične teme biti izabrane za zajedničko rješavanje. Belina je ukazao i na ljude kojima je internet nedostupan i da svi servisi kao i komunikacijski kanali moraju biti otvoreni za što veći obuhvat počevši od TV i radija na dalje. Internet najmanje koriste oni kojima je zdravstvena zaštita najnedostupnija, ukazao je.
HeMED jedinstvena platforma u svijetu
– Ponosni smo partneri projekta čiji je nositelj HLK, rekao je Sani Pogorilić direktor Inovativne farmaceutske inicijative. Riječ je o projektu HeMED u koji su se uključile tvrtke i stručnjaci. Projekt je međusobno umrežio ključne zdravstvene sadržaje ne samo za profesionalce nego i građane. Počevši od renomiranih medicinskih udžbenika do priručnika za pacijente. Svi su besplatni. Više od 300 liječnika volonterski ih je prevodilo i njihova posjećenost dnevno raste.
Bilo tko u Hrvatskoj može se tako povezati s brzim, provjerenim i točnim informacijama.
Uz to, kako je Pogorilić objasnio HeMED je povezan s bazama podataka HALMED-a, HZZO-a i svim drugim relevantnim izvorima informacija. HeMED platforma u prosincu je imala 2-3 tisuće posjeta dnevno, a u siječnju 5 do 7 tisuća ulazaka dnevno. Platforma će se i dalje razvijati.
– I kroz put pacijenata kroz zdravstveni sustav, rekao je Pogorilić. Koji nije važan samo u kliničkom nego i u informacijskom aspektu. Tako da pacijenti znaju u kojoj su situaciji sa svojim zdravljem ili bolešću, koji su najbolji izbori za njih, načini života, kuharice itd.
HeMED je jedinstveni projekt na svijetu i stalno se zanavlja, vrijedan je proizvod na kojem se radilo 3 godine i vrlo je kompatibilan zdravstvenim portalima. Tako da zajedničko umrežavanje pridonosi funkcionalnosti i ishodima liječenja.
Konferenciju i projekt provodimo uz podršku pokrovitelja Sandoz, AstraZeneca, Croatia Osiguranje, HZJZ, Inovativna farmaceutska inicijativa, Novartis.
