U svijetu s neplodnošću živi 48 milijuna parova i 186 milijuna pojedinaca. U Hrvatskoj je gotovo 15 posto bračnih parova neplodno. O tome danas razgovaramo s prim.dr.sc. Vladimirom Šparcem, splitskim doktorom medicine i subspecijalistom humane reprodukcije.
Možete li objasniti što je točno pomognuta oplodnja?
Ona obuhvaća skup postupaka temeljenih na medicinskim saznanjima i postignućima kojima se omogućava spajanje muških i ženskih spolnih stanica, a da to nije putem klasičnog spolnog odnosa. Ono što najčešće pod tim zahvatima podrazumijevamo su inseminacije i izvantjelesna oplodnja. Pomognuta oplodnja je, dakle, širi termin koji obuhvaća ne samo izvantjelesnu oplodnju (IVF) već i druge postupke koji su jednostavniji i nažalost manje uspješni.
Tko sve može biti kandidat za pomognutu oplodnju?
Kandidati mogu biti svi oni parovi, muškarci i žene, kod kojih se može dobiti zdrava spolna stanica. Kod žena je osim te zdrave spolne stanice važno i stanje reproduktivnog sustava, prvenstveno stanje maternice jer je ona do danas nezamjenjivi organ za odrastanje i razvoj embrija.
Potrebne pretrage
Na koji način pripremate pacijente?
To je algoritam postupaka koji imamo i unutar kojih procjenjujemo opće i ginekološko zdravstveno stanje pacijentice. Kod muškarca je primjerice bitno dobiti zdravi ili relativno zdravi spermij. Dok kod žene osim jajne stanice treba biti zdrava maternica, ali i dobro stanje ostalih elemenata reproduktivnog sustava. Elementarna pretraga za muškarca je spermiogram. Kod žene radimo hormonski profil, provjeru stanja i funkcionalnosti jajovoda kao i isključivanja upala. Ovisno o tim nalazima procjenjujemo daljnje postupke.
Koje su predradnje važne kako bi proces pomognute oplodnje uspio?
Moramo optimizirati nalaze, stabilizirati eventualne kronične bolesti te isključiti podležeće kromosomske abnormalnosti.
Jesu li godine ili nešto drugo i što točno jedan od uvjeta za pomognutu oplodnju?
Godine su jako, jako važan čimbenik za pomognutu oplodnju. Dob žene je u slučaju pomognute oplodnje jako važna. Bitna je i kod muškarca, ali ne u tolikoj mjeri kao kod žene. Optimalna dob žene za rađanje je u dvadesetim godinama života, no ta populacija trudnica i rodilja je danas više iznimka nego pravilo. Demografski statistički podaci pokazuju da više od 55 posto djece rađaju žene starije od 30 godina. Najbrojnija skupina rodilja danas je između 30 i 34 godine. Trenutno je u Hrvatskoj prosjek godina žena koje rađaju iznad 30 godina. Moramo biti svjesni da odgađanje trudnoće zbog
ostvarivanja određenih interesa, poslovnih planova i slično, funkcija jajnika ne slijedi. Žena s godinama postaje sve manje plodna. Konkretno, jajnik s 34 ili 35 godina počinje drastično gubiti na reproduktivnom potencijalu, plodnost se u tim godinama počinje smanjivati.
Trajanje postupka
Koliko ukupno traje priprema, a koliko sam proces pomognute oplodnje?
Priprema nekada traje kraće, a nekada duže. Obično unutar jedan do dva mjeseca se mogu obaviti elementi obrade. Trajanje postupaka ovisi o kojoj metodi pomognute oplodnje se radi. Ukoliko pričamo o izvantjelesnoj oplodnji kao metodi koja je uvjetno rečeno najsavršeniji postupak kojeg nudi današnja medicina, proces stimulacije traje skoro dva tjedna. Nakon toga, radi se postupak izvlačenja jajnih stanica, oplodnja, vraćanje embrija u maternicu, a sve to skupa traje još nekih sedam dana. Potom nam preostaje čekanje rezultata. Sveukupni bi postupak trebao biti kompletiran za nešto manje od pet tjedana.
Pamtite li koliko vam je takvih procesa uspjelo i koliko je djece zahvaljujući vama rođeno?
Iza mene su sada već desetljeća iskustva na pomognutoj oplodnji u različitim zdravstvenim ustanovama u kojima sam radio pa mislim da bi se dala napuniti jedna lijepa osnovna škola. O samim brojkama nakon svih tih godina je teško govoriti.
Postoje li zablude oko pomognute oplodnje i koje su?
Najveća zabluda koja se u općoj populaciji javlja je vjerovanje da pomognuta oplodnja može nadomjestiti starenje i zakazivanje generativne funkcije jajnika. Vrlo često smo svjedoci dolaska pacijentica u 40-im godinama koje traže pomognutu oplodnju. Ono čega društvo i pacijenti trebaju biti svjesni je da pomognuta oplodnja ili izvantjelesna oplodnja nije alternativa za dob žene.
Funkcionalni vijek
Jajnik ima svoj životni vijek i onog trenutka kada mu generativna funkcija stvaranja kvalitetnih jajnih stanica započme značajno propadati zbog starenja, odnosno oštećenja DNA u jajnoj stanici, nema više te medicine na razini današnjih saznanja koja ga može revitalizirati i vratiti u funkciju u kojoj je bio prije 10, 15 godina. To je najveća zabluda koju redovito i na dnevnoj bazi čujem od pacijenata. Kada mi ljudi stariji od 40 kažu da ne mogu realizirati trudnoću pa kažu “vi to možete pomognutom oplodnjom”. Odgovaram im da nažalost ne mogu jer ako je jajnik završio svoju generativnu ulogu i pri kraju je svog funkcionalnog vijeka mi ga ne možemo više pomladiti.
Najvažnija poruka je ne odgađajte trudnoću jer medicina ne može pomladiti jajnik!
Koji sve mogu biti uzroci neplodnosti i ne čini li vam se da je danas puno više tzv. neplodnih parova? Zašto je tomu tako?
Imamo uzroke kod žene, kod muškarca i zajedničke. I imamo jedan postotak parova sa tzv. idiopatskom neplodnošću kod kojih ne nalazimo nikakve probleme, odnosno nedostatke, ali se nažalost trudnoća ne događa. Medicina današnjeg doba još uvijek ne zna sve elemente oplodnje i saznanja o svim detaljima humane reprodukcije. Puno toga znamo, no još uvijek ima dobar dio toga koji nam je nepoznat. Područje humane reprodukcije je jedno od najbrže napredujućih područja u medicini.
Plodnost muškaraca manja
Mislim da je postotak neplodnih parova manje – više stalan. Ono što se drastično pomaklo je svijest o neplodnosti i ljudi se danas puno češće i lakše odlučuju na pomoć i savjet liječnika pa je taj problem postao puno vidljiviji. Ljudi su hrabriji, ranije dolaze što je svakako dobro i općenito otvorenije o tome govore. Stoga se dobiva dojam da je problem veći nego što je bio. Nekada se o tome među ljudima nije govorilo. Primarno neplodnost i danas obuhvaća, kao što je i prije, od 15 do 18 posto parova, neki radovi govore i do 20 posto. Ipak, kod muškaraca se vidi trend da im se plodnost i broj spermija smanjuje.
Jeste li imali par koji je najduže “radio” na djetetu i koliko?
Prije godinu dana sam imao pacijenticu koja je u 40- im godinama zatrudnjela, nakon otprilike 13 neuspješnih pokušaja prije nego što se realizirala trudnoća. U toj dobi statistike kažu da su šanse za realizaciju praktički 1:20. To su fizički i psihički zahtjevni pokušaji za ženu. Ima pacijenata koji su odlučili doći do svog rezultata, i u situacijama kada postoji medicinska opravdanost onda i ima šanse da takva upornost da svoj rezultat.
