Kako školarci ocjenjuju utjecaj covid pandemije na svoj život, istraživanje je Svjetske zdravstvene organizacije u 22 europske zemlje koje ukazuje na ozbiljne razlike u doživljaju i iskustvu covida među tinejdžerima. Negativan utjecaj pandemije kreće se od 15 do 30 posto, bez ikakvog utjecaja od 32 do 49 posto i pozitivan utjecaj od 28 - 48 posto. Prema pojedinim područjima života negativan utjecaj pandemije najčešći je u području mentalnog zdravlja, fizičke aktivnosti i škole. Dok je pozitivan utjecaj većinom djeci donio na odnos s obitelji i prijateljima. U većini sfera života više je tinejdžera utjecaj pandemije ocijenilo pozitivnim nego negativnim. Pri tomu se pokazalo da je negativni utjecaj češći kod djevojčica.
Iznadprosječan pozitivan rezultat dominira u ovom našem dijelu svijeta. Tako je pozitivne učinke pandemije ocijenilo 47 posto tinejdžera u Hrvatskoj i 53 posto njihovih vršnjaka u Srbiji. U Sloveniji je to 45 posto. Najpozitivniji su to stavovi, uz Moldaviju, od sve 22 zemlje.
Zatvaranje škola kao jedna od mjera od starta je bila svima teška odluka koja je dolazila s nepoznatim i tko zna kakvim budućim posljedicama. No škole su negdje bile zatvorene gotovo godinu dana negdje par mjeseci, a u Finskoj nisu uopće. U RH govorimo o 61 danu od čega su škole bile kraće zatvorene u tek šest zemalja. Upravo se kratko vrijeme bez škole navodi kao jedan od razloga visoko pozitivnim iskustvima pandemije učenika u Hrvatskoj. U usporedbi s ostalim zemljama ovog istraživanja RH učenici su treći po pozitivnom utjecaju covid pandemije.
Nadalje su neki od zaključaka - spolne razlike odnosno generalno jači negativni utjecaj pandemije na djevojčice te utjecaj na mentalno zdravlje djece kao jedna od posljedica. Oboje iziskuje pripravan odgovor te ulaganje od strane zdravstvenih administracija. Detekcija i pomoć pri simptomima dugog covida kod djece te omogućiti pristup podršci mentalnom zdravlju.
