Vjerojatno da, kaže australska profesorica Sarah Cohen-Woods, koja ispituje epigenetiku i ponašanje kroz niz revolucionarnih studija. Epigenetika ispituje kako na ekspresiju naših gena utječu čimbenici izvan genetskog koda. Rad Cohen-Woods u laboratoriju Flinders Behavioral Genomic and Environmental Mechanisms Lab istražuje vezu između sila genetike, epigenetike i okoliša na ishode mentalnog zdravlja i plodnost te kako rana životna iskustva ili čak roditeljska iskustva mogu utjecati na ponašanje kasnije u životu.
Mozak i tijelo nisu odvojeni pa je zajedničko rješavanje mentalnog i fizičkog zdravlja imperativ, srž je rada autorice. Ponašanje je spoj prirode i brige o zdravlju, a ne jedno ili drugo, kako tvrdi. To ju vodi nizu tema u istraživanju genomskih čimbenika rizika u nizu poremećaja, stanja i ponašanja, od onih koji utječu na donošenje odluka do poremećaja u prehrani, autizma, okolišnih čimbenika.
Za izučavanje depresije uzorak je uključivao 800 tisuća pa potom više od milijun osoba. Kako bi istražila ovu ideju, započela je studiju Flinders Environmental Epigenetics in Life. Dosad nalazi sugeriraju da se i genetski može utvrditi sklonost nekim poremećajima kao što su traumatska stresna iskustva roditelja i kod nasljednika koji ih nisu imali, primjerice. Kompleksnost dodaju pojave poput pandemije, rata itd.
