Portal ZdravljeAktualnoEU reforma oko proizvodnje lijekova, kako spriječiti nestašice?

EU reforma oko proizvodnje lijekova, kako spriječiti nestašice?

Europska komisija (EK) predstavila je prijedlog reforme zakona za regulaciju farmaceutske industrije. Cilj je lijekove učiniti jeftinijima i pristupačnijima, spriječiti nestašice i potaknuti novu proizvodnju antibiotika.
Tijekom posljednjeg desetljeća izvješća o nestašicama lijekova, uključujući antibiotike, naglo su porasla na desetke tisuća, rekla je povjerenica EK za zdravstvo Stella Kyriakides.
Riječ je o najvećoj reviziji postojećih medicinskih zakona u posljednja dva desetljeća u EU.
Reformom se nastoji spriječiti nestašica lijekova tako što će kompanije morati obavijestiti ranije EU o mogućim problemima s opskrbom aktivnim supstancama.

Popis kritičnih lijekova

Do kraja godine Bruxelles planira sastaviti popis kritičnih lijekova kojima će proizvođači morati opskrbiti EU. Farmaceutska industrija intenzivno je lobirala za promjenu nekih prijedloga čije je predstavljanje više puta odgađano.
Industrija je reagirala na najavu da bi se ekskluzivno razdoblje koje su tvrtke imale u prodaji novih lijekova u Europi moglo skratiti s deset na osam godina prije isteka patenta.
Današnji prijedlozi uspijevaju potkopati istraživanje i razvoj u Europi. Ne rješavaju pristup lijekovima za pacijente, rekla je čelnica Europske federacije farmaceutskih industrija i udruženja Nathalie Moll.
Industrija se također pobunila protiv planova za pristup lijekovima u cijeloj EU. Kažu da bi to završilo "kažnjavanjem inovacija" ako proizvod ne bi bio dostupan u cijelom bloku.
Moll je prijedloge nazvala "neprovedivim zakonodavstvom kojemu je suđeno da propadne".
Dok EK ima za cilj sniziti troškove lijekova, posebice stavljanjem na tržište više generičkih lijekova.
Prijedlozi sami po sebi ne bi u potpunosti riješili problem nestašice lijekova čiji se osnovni sastojci dobavljaju iz Kine i Indije.

Otpornost antibiotika

Naime, sada više od 80 posto aktivnih sastojaka koji se koriste za proizvodnju lijekova u Europi stiže iz Kine i Indije. Čak 45 posto lijekova koji se prodaju u Europi uopće se ne proizvodi u europskim tvornicama.
Kao još jedan ključni izazov istaknuta je rezistencija bakterija na antibiotike što svake godine dovodi do 35.000 smrti u EU.
Budući se antibiotici trebaju uzimati u definiranim dozama, farmaceutskim su tvrtkama manje unosni od popularnih lijekova.
Kako bi riješila taj problem, EK razmatra uvođenje prenosivih vaučera koji bi omogućili tvrtki koja dolazi s novim učinkovitim antibiotikom da primijeni produljeno razdoblje ekskluzivnosti na drugi, profitabilniji lijek ili da to pravo na patent proda.
Otprilike polovina država članica EU je oprezna s tom idejom, zabrinuta da bi to opteretilo nacionalne zdravstvene sustave.

Više iz rubrike:
Povezani članci
Kad jetra i bubrezi rade sporije

Vodič za starije kako pravilno i sigurno uzimati lijekove

Sekcija mladih endokrinologa

Akutna bolest i kronični lijekovi – što sad? Savjeti endokrinologa

Tribina Štampar

Dijeljenje lijekova - raširen problem s velikim rizikom

Najava iz Europe

EU stvara zalihe medicinske opreme i lijekova

Tražite više o zdravlju? Pretražite Portal Zdravlje
Najnovije s našeg portala
Mobilne ambulante

Ambulanta na kućnom pragu, ali - bez doktora

Između nalaza i štafelaja

Liječnica i umjetnica, prva samostalna izložba dr. Ivić

Uspješan model u KBC Rijeka

Onkološki koordinator - oboljeli od raka ne trebaju brinuti o uputnicama, naručivanju

Prehrambeni "neprijatelji"

Izbacili ste kruh, tjesteninu, masti? Evo zašto kilogrami ne idu dolje

Portal Zdravlje donosi
Odabrali čitatelji
Uspješan model u KBC Rijeka

Onkološki koordinator - oboljeli od raka ne trebaju brinuti o uputnicama, naručivanju

Drugi uzrok smrtnosti

Moždani udar ubije dvostruko više žena nego rak dojke, prim. Palić Kramarić

Udruga Autizam 365

Ljeto za djecu i mlade iz spektra autizma? Prekid kontinuiteta i bez podrške

Razgovor s dr. Skoko

Miastenija gravis - mučna bolest čije liječenje donosi nove patnje

Kontakt / Predloži temu
Zdravstvena pismenost

Prim. Muršić: Svrab ne dolazi isključivo zbog nehigijene

Nefreteta Zekić Eberhard
Slušaj srce

Fibrilacija atrija - najčešća aritmija srca i rizik za moždani udar

Ivana Rimac Lesički

Dr. Čaljkušić: Moždani udar ne bira, doprinosi mu i pandemija

Ivana Šilović

Kirurg Mumlek o raku usne šupljine, bolesti koju kasno otkrivamo

Marija Mihelić