Ministri zdravstva 11 EU država tražili su formiranje posebnog zakona o esencijalnim lijekovima pod kapom proračuna za obranu. U najavljenih 800 milijardi eura tijekom naredne četiri godine za obranu i naoružavanje Unije, dio mora biti namijenjen lijekovima, njihov je zahtjev. Sukus zahtjeva jest kako bez osiguranja osnovnih lijekova nema ni prave obrambene sposobnosti EU. Navode kako i američki zakon opskrbu lijekova definira kao pitanje nacionalne sigurnosti te da si Europa više ne može priuštiti tretirati lijekove kao sekundarno pitanje.
Pokazala nam je to covid pandemija kada se ispostavilo da u Europi ovisimo o kineskoj proizvodnji i uvozu kirurških maski. Jednako tako ovisimo i kad su u pitanju lijekovi kojih više od polovice ( ili njihovih krucijalnih supstanci) dolazi iz Azije.
Ovaj prijedlog prioritetno se odnosi na listu kritičnih lijekova Europske agencije za lijekove (EMA). Na toj listi se u ovom trenu nalazi 16 lijekova; cijanokit za liječenje trovanja cijanidom, antibiotik amoksicilin, lijekovi za astmu, više tipova inzulina, sedam lijekova za rak, cjepivo za bolesti koje prenose komarci, lijekovi za hepatitis B i C, shizofreniju, integrilin (kardiovaskularne bolesti), verteporfin (liječenje očnih problema).
Uzroci nestašicama ovako elementarnih lijekova su različiti; od proširenja indikacija koje potom ne može pratiti proizvodnja do deficita glavnih supstanci. Europa je zanemarila vlastitu proizvodnju i u ovako važnom području oslonila se na “ovisnički uvoz”. Aktualne promjene na karti svijeta ako ništa drugo donijele su europsko buđenje i u ovom pitanju.
