U Hrvatskoj 10 posto stanovnika svakodnevno pije alkohol, 22 posto svakodnevno puši, najdeblja smo nacija u Europi, a uz Katar najdeblji smo i na svijetu. Posljedice ovih postotaka su evidentne, vidljive i brojne - kronične bolesti, preuranjene smrti. No, ima li i koje je rješenje? Dio struke vidi ga u pristupu naziva harm reduction odnosno pristupu smanjenja štete koji je bio tema na nedavno održanom kongresu Futur Z.
Ako bi se ovdje skupilo 100 prosječnih stanovnika Hrvatske, njih 62 bi bilo prekomjerno teško, a 24 pretilo. Hoćemo li mi ikada izliječiti debljinu? Teško. Koji je moj krajnji cilj kao liječnika u liječenju debljine? Je li to konfekcijski broj ili zdravlje?, upitala je okupljene doc. dr. dc. Maja Baretić. Liječnica s Rebra voditeljica je Referentnog centra za debljinu Ministarstva zdravstva i medicinski autoritet kad je u pitanju debljina, njezine posljedice i liječenje. Uz nju, u ovoj diskusiji sudjelovali su doc. dr. dc. Ranko Stevanović, predsjednik Hrvatske udruge za smanjenje šteta po zdravlje (HaRPH) i prof. dr. dc. Hrvoje Tiljak, specijalist obiteljske medicine.
Petodnevne radionice u grupama, individualiziranog pristupa i s konkretnim sadržajem, kratak je opis pristupa doc. Baretić za liječenje debljine. Poruka je u konačnici kako nisu svi sudionici skinuli jednako ili ujednačeno kilograma. Ali i oni s istim brojem na vagi bili su zdraviji i osjećali se bolje. Primjer je to rezultata ovog pristupa kad je riječ o debljini.
Prepoznati i prihvatiti koncept
Postoji jedno licemjerje kad kažemo pušaču “prestani pušiti”. Neće tu pomoći jedan razgovor, plakat, reklama. Kod nas je nekad bio nemoral zagovarati da ovisnicima treba davati zamjensku terapiju. Samo ponašajne ovisnosti povezane s internetom danas imaju više od 20 dijagnoza. Ima ovisnosti koje nam nikad prije nisu padale na pamet. Glavni cilj je da se u našem društvu, u akademskoj i stručnoj zajednici, prepozna i prihvati harm reduction kao koncept koji daje puno bolju priliku za ono što dosada sa svim ovim nismo napravili - iznio je doc. Stevanović.
U to ime je osnovana i spomenuta udruga, radi promocije ovog pristupa kao koncepta koji je donio rezultate u drugim državama. Kao primjer doc. Stevanović naveo je ovisnost o pušenju gdje su, kako je naveo, okorjelim pušačima alternativni duhanski proizvodi ruka spasa.
Ne možemo jednako pristupiti okorjelom pušaču i djetetu od 12 godina koje je pola dana na internetu. Nama u Hrvatskoj godišnje devet tisuća ljudi umre zbog posljedica pušenja. Okorjelim pušačima su alternativni proizvodi ruka spasa, a djeci i nepušačima treba ići poruka da je apsolutno najštetnije što mogu napraviti započeti vejpati, iznio je ovaj liječnik.
Kod svake ovisnosti situacija s osvještavanjem i traženjem pomoći je vrlo slična. Argumentirao je to prof. Tiljak kojem u ordinaciju, kako je rekao, ovisnik o kockanju dođe kad ga dovede roditelj. Poručio je i na temu ovisnosti o pušenju kako je vidljiv opći pritisak i razvoj svijesti o mogućnostima koje se danas pružaju u suzbijanju ove štetne i raširene navike.
No, sad je izazov za liječnika kako će ponuditi različite mogućnosti ovisniku o pušenju - poručio je ovaj obiteljski liječnik.
Taj izazov ostaje kao pitanje i tema o kojoj će se evidentno morati raspravljati u hrvatskom zdravstvu.
