Zdravlje je multidimenzionalni fenomen za koje je bitna dinamička ravnoteža individue i okoline. Mentalno zdravlje kao dio općeg zdravlja stanje je dobrobiti. U njemu pojedinac može iskazati svoje sposobnosti, spreman je nositi se sa svakodnevnim životnim stresorima, produktivno raditi i doprinositi vlastitoj zajednici. Promatrajući pojam mentalnog zdravlja posebno se treba osvrnuti na djecu i mlade, kaže Sandro Kresina, dr. med., specijalist školske medicine iz Odjela školske i sveučilišne medicine Nastavnog zavoda za javno zdravstvo PGŽ.
Djeca i mladi najranjiviji
Djeca i mladi spadaju u najvulnerabilniji dio populacije. Njihova će spremnost funkcioniranja u društvu i suočavanje sa stresnim situacijama biti presudna za njihov razvoj. A upravo su oni ti koji će u budućnosti postati glavni akteri društva i društvenih promjena.
– Razdoblje rasta i razvoja vrlo je bitno za cjelokupni životni vijek čovjeka. Osobito vulnerabilno razdoblje je pubertet i adolescencija. U Hrvatskoj 17,4 posto stanovništva čine djeca i mladi do 18. godine života (DZS, 2020.). Procjenjuje se da u toj dobi 20 posto osoba ima neke od mentalnih poteškoća koji ima narušavaju normalno funkcioniranje i kvalitetu života.
Škola nije samo obrazovanje
To dokazuju ozbiljne međunarodne studije objavljene u najrelevatnijim časopisima poput Journal of the American Academy of Child and Adolescent Psychiatry, objašnjava dr. Kresina.
Školsko okruženje je pak vrlo bitno za razvoj djeteta s obrazovnog, odgojnog, psihološkog i socijalnog aspekta. U školi se, ističe dr. Sandro Kresina, osim obrazovnog znanja stječe i iskustvo funkcioniranja u društvu.
Uče se „alati“ na vlastitoj koži koji će se koristiti u odrasloj dobi. Uči se pobjeđivati i gubiti, padati i ustajati, komunicirati…
Neprepoznavanje teškoća u školskoj dobi
– Djeca k tome, veći dio dana provode u školi i upravo stoga škola je često i ogledalo funkcioniranja djeteta/adolescenta. Prema navodima Vulić-Prtorić i Lončarević svega svako peto dijete dobije pravovremenu i adekvatnu stručnu pomoć (Vulić-Prtorić i I. Lončarević: Školski uspjeh). Razlog tome je neprepoznavanje poteškoća u toj dobi.
S druge strane veoma je bitno pronaći način/alat za rano otkrivanje psihičkih poteškoća u tom razdoblju, ističe dr. Kresina, kako bi se one što ranije mogle adekvatno tretirati. Iz tog razloga u hrvatskim školama Odjeli školske i sveučilišne medicine od 2019. godine provode probir mentalnog zdravlja školske djece.
Hitno obuhvatiti probirom izostavljenu djecu
Provode se pri sistematskim pregledima učenika/ca 1. razreda srednjih škola. Od 2022. godine isti se probir počinje provoditi i kod učenika/ca 5. i 8. razreda OŠ. Iz navedenog se može primijetiti da učenici 6., 7. razreda te učenici viših razreda srednjih škola nisu obuhvaćeni probirom. Zato je nužno što prije pronaći načine kako skriningom obuhvatiti i te učenike.
Uz primarnu prevenciju i podizanje svijesti o važnosti mentalnog zdravlja te borbi protiv stigme, dr. Sandro Kresina navodi i druge nužnosti.
– Neophodan je „alat“ koji će stručnjacima biti kontinuirano na raspolaganju. Budući školska djeca i mladi velik dio dana borave u školi, škola predstavlja idealno mjesto za provođenje probira i ranu intervenciju vezanu za mentalno zdravlje. Rano otkrivanje mentalnih poteškoća omogućava i ranu intervenciju te shodno tome i njihov bolji ishod. Važan indikator mentalnog zdravlja i cjelokupnog funkcioniranja djeteta kako u školi tako i izvan nje predstavlja školski uspjeh.
Školski uspjeh puno širi od školske ocjene
U užem smislu pod školskim uspjehom podrazumijevaju se rezultati koje dijete postiže u školi tj. školska ocjena. No, školski je uspjeh puno širi pojam i podrazumijeva razvoj učenika kako u kognitivnom tako i u socijalnom funkcioniranju te njegove promjene i odstupanja.
Školski se pak neuspjeh može definirati u širem smislu kao zbir svih čimbenika koji su u vezi s lošim uspjehom djeteta u školi. I uzrokuju nezadovoljstvo ili patnju djeteta ili njegove obitelji (Zibar-Komarica, 1993, Psacharopoulos 2007). Po istoj studiji školski neuspjeh se bilježi kod 5-20 posto djece.
Mentalno zdravlje i školski uspjeh
Istraživanja pokazuju međusobnu povezanost mentalnog zdravlja i školskog uspjeha i to u oba smjera.
Školski neuspjeh može biti okidač za razvoj mentalnih poremećaja, kao što i mentalni poremećaj može biti uzrok školskog neuspjeha.
– Uzroci školskog neuspjeha se mogu grupirati u četiri skupine. Emocionalni uzroci, specifične teškoće učenja, teškoće u vezi s intelektualnim deficitom te razni ostali uzroci (Zibar-Komarica,1993.).
Dvije trećine svih školskih neuspjeha, proizlaze iz emocionalnih poteškoća, objašnjava dr. Kresina rezultate istraživanja.
Pandemijski hendikepi
S obzirom na navedeno može se zaključiti da je školski uspjeh tj. neuspjeh važan indikator, ali i moćan alat u intervenciji s ciljem poboljšanja mentalnog zdravlja, što potvrđuju istraživanja.
Posljednje dvije odnosno tri školske godine, ističe dr. Kresina, naši su učenici bili dodatno ugroženi pandemijom COVID-19. Tada su škole bile organizirane u skladu s epidemiološkim mjerama.
Glavni cilj epidemioloških mjera bio je sprječavanje širenja virusa u populaciji, a to je uključivalo i fizičku distancu, koja je nerijetko bila i socijalna distanca. Česte promjene modela školovanja na online nastavu, a i kada su bili u školi učenici su bili orijentirani isključivo na svoj razred.
Frustrirajuće izolacije
Zatim česte samoizolacije koje su nerijetko bile vrlo česte u istom razredu jako su negativno utjecale na tjelesno i psihičko zdravlje učenika. Čovjek je socijalno biće i važna mu je interakcija s drugim ljudima i pripadnost. Distanciranost, ne-rukovanje i grljenje tj. nedostatak dodira i bliskosti i sami naglasak da je nešto što je oduvijek bilo normalno i poželjno, postalo opasno po život. To je djelovalo i na odrasle frustrirajuće i imalo je negativne implikacije na njihov mentalni status.
Kada sve to sagleda s aspekta školske djece i adolescenta taj se utjecaj još multiplicira.
Važnu ulogu u detekciji školskog neuspjeha imaju djelatnici škola, roditelji i školski liječnici.
Važnost školskog liječnika
Školski liječnik sudjeluje u procesu kao aktivni tragatelj u sklopu preventivnog rada s razredom kao cjelinom, obitelji učenika i učenikom kao pojedincem u sklopu sistematskih pregleda, skrininga i savjetovališta.
Njegov zadatak je da bude koordinator multidisciplinarnog pristupa navedenom problemu. Vrlo je bitno, naglašava dr. Kresina, uključiti sve važne čimbenike u rješavanje školskog neuspjeha. Jedino holističkim pristupom može se ostvariti zadovoljavajući rezultat za pojedinca, njegovu obitelj i društvo u cjelini.
Uspješno društvo je onoliko uspješno koliko i njegova najmanja karika.
Zato znajući da školski uspjeh pozitivno utječe na razvoj osobe od velikog je značaja rano intervenirati i pomoći pojedincu da samog sebe ostvari prema svojim mogućnostima i tako „ostane zdrav“.
Djeca su naša budućnost, na njima svijet ostaje stoga je dužnost društva osigurati im uvjete da odrastaju i školuju se u zdravom okruženju.
