Tijekom covid pandemije telemedicina je postala glavna alternativa direktnom kontaktu liječnika i pacijenta. Ovih dana se telemedicina spominje kao jedno od najefikasnijih rješenja nedostatka specijalista u zdravstvenoj mreži. Ali i kao rješenje za mala mjesta koja ne mogu privući liječnike u svoje ambulante. Što je zapravo telemedicina, koliki su njezini dosezi i je li riječ o budućnosti hrvatskog zdravstvenog sustava razgovarali smo s doc.dr.sc. Hrvojem Mihaljem iz KBC-a Osijek. Docent Mihalj je voditelj izbornog predmeta telemedicine na poslijediplomskom studiju Medicinskog fakulteta u Osijeku.
Korištenje tehnologije
– Telemedicina nije budućnost, ona je sadašnjost. To su svi oni postupci koji koriste komunikacijsku tehnologiju u svrhu pružanja zdravstvene zaštite na daljinu. Znači od teleasistencije, telemonitoringa, telekonzultacija, teleoperacija do videokonferencije. Prvenstveni cilj telemedicine je povećanje kvalitete zdravstvene zaštite i dostupnost svim ljudima bez obzira na lokaciju. Medicinski fakultet Osijek uveo je kolegij Telemedicine kao izborni predmet na poslijediplomskom doktorskom studiju još akademske 2009/2010. Zanimljivo je da je to danas jedan od najpopularnijih izbornih predmeta koji upiše preko 40 studenata u zadnje dvije generacije.
Problem je što se u javnosti smatra da je za nju neophodna neka sofisticirana i skupa oprema. No, telemedicina je s pametnim mobitelima i aplikacijama poput Vibera, postala svaka konzultacija mobitelom. Sjećam se kada se otvorio OHBP 2013. godine u KBC-u Osijek. Baš tog dana nije bilo RTG filma i kolega mi je poslao dvije slike stranog tijela u jednjaku pacijenta preko vibera. Upravo je to oblik telemedicine. Želimo li baš definirati možemo reći da je telemedicina pojam koji obuhvaća sve postupke podržane komunikacijskom tehnologijom čija je svrha pružanje zdravstvenih usluga na određenoj prostornoj udaljenosti, objašnjava doc. Mihalj.
NASA projekt
S kolegom doc.dr.sc. Željko Zubčićem niz godina drži edukaciju iz telemedicine za liječnike u KBC-u Osijek, ali i izvan te bolnice. Ovaj liječnik također napominje i da je pogrešno mišljenje da je telemedicina nešto novo.
– Telemedicina je zapravo nastala 60ih godina prošlog stoljeća kada je NASA poslala ljude u svemir u sklopu projekta Apollo. Zbog potrebe da astronauti budu medicinski zaštićeni nastala je potreba za povezivanjem i međusobnom edukacijom astronauta. Zato je baš NASA odigrala značajnu ulogu u razvoju telemedicine zbog svoje sposobnosti uspostavljanja satelitskih veza. Prvi cjeloviti telemedicinski sustav instaliran je 1967., povezujući medicinsku stanicu zračne luke Boston s Općom bolnicom Massachusetts. Godine 1989. NASA je provela prvi međunarodni telemedicinski projekt, Svemirski most do Armenije, nakon snažnog potresa u Armeniji 1988. Nakon NASA-e, drugi bitan čimbenik u razvoju telemedicine bila je vojska. Prvi koraci u razvoju telemedicine u Hrvatskoj učinjeni su 80ih godina kada je u Klinici za bolesti srca i krvnih žila u Zagrebu snimljen EKG na temelju prve poruke pacijenta na daljinu. Kardiolog je primio slikovni zapis i protumačio ga. Tadašnja tehnologija nije bila u stanju prenijeti međusobnu, simultanu promjenu slike i zvuka. Pomaci su učinjeni nakon razvoja ISDN mreža i osnivanja državne agencije Hrvatska akademska i istraživačka mreža (CARNet) 1991./1992.
Brojni programi
Tako je 1993. u Zagrebu uspostavljen nacionalni telepatološki sustav s udaljenim bolničkim centrima. Godine 1995. pokrenut je program praćenja osoba s dijabetesom diljem zemlje. Iduće godine predstavljen je telekomunikacijski program za elektrostimulaciju srca, a 1998. u punoj su funkciji nacionalni programi teleradiologije i teleneurokirurgije. Iste godine Akademija medicinskih znanosti Hrvatske organizirala je znanstveni skup o dostignućima hrvatske telemedicine kako bi potaknula suradnju ambulantnih ustanova i viših razina zdravstvenog sustava. Tri godine kasnije središnje institucije povezale su se s nekim otocima. U tom su razdoblju veliki medicinski centri razvili brojne programe teleedukacije. Danas gotovo svaka klinička specijalnost koristi telemedicinu na određeni način. Neke je specijalnosti koriste u većoj mjeri od drugih. Radiolozi intenzivno koriste telemedicinu. Teleradiološki sustav elektronički prenosi radiološke slike i opise slika. Prijenosom slike radiologu, on može vrlo brzo interpretirati radiološke slike. To znači da snimanje možete odraditi bilo gdje u svijetu i potom vaš nalaz može očitati vrhunski stručnjak u nekom drugom dijelu svijeta, objašnjava doc. Mihalj.
Uveli kao kolegij
U akademskoj godini 2009./2010. Medicinski fakultet u Osijeku prepoznao je važnost poznavanja osnova telemedicine. Uveli su ga kao kolegij u obvezni izborni modul (Klinička medicina) u sklopu Poslijediplomskog doktorskog studija Biomedicina i zdravstvo. Kolegij se sastoji od 18 predavanja i 12 seminara.
– Mi tu ne govorimo samo o medicini već imamo i predavače iz pravnog sektora koji govore koliko je telemedicina legalna. Zatim imamo predavače iz ekonomskog spektra koji uče o financijskoj isplativosti telemedicine. Ali i ljude iz telekomunikacija koji govore što je 5G mreža donijela telemedicini. Svi liječnici ju danas prihvaćaju i ona je sad normalna stvar. Nema isprike za nekorištenje telemedicine. Ona je posebno zanimljiva i za drugo mišljenje. Tako danas u ponudi privatnih poliklinika možete dobiti i uslugu drugog mišljenja gdje vas specijalisti spajaju online sa stručnjacima iz bilo kojeg dijela svijeta i tu uslugu naplaćuju. Riječ je o specijalistima do kojih ne možete doći bez posjeta nekoj udaljenoj klinici. Na ovaj način ju možete dobiti iz svog grada.
Stoga je telemedicina otvorila vrata iznimno brojnim mogućnostima dijagnosticiranja i pristupa zdravstvene skrbi doslovno iz cijelog svijeta. Riječ je o fantastičnoj stvari i za pacijente kojima na ovaj način postaje bliska široka paleta dijagnostičkih usluga. I za liječnike kojima sada čak i tijekom operacije može online asistirati kolega s možda više iskustva iz nekog drugog zdravstvenog centra, zaključuje doc. Mihalj, inače otorinolaringolog, subspecijalist plastične kirurgije glave i vrata.
