Dr. Baretić – kako o debljini reći istinu, a ne uvrijediti oboljelog

Datum:

Doc. dr. sc. Maja Baretić, prim. dr. med, iz KBC-a Zagreb, Referalni centar za liječenje debljine Ministarstva zdravstva Republike Hrvatske, kaže kako je Svjetska zdravstvena organizacija izdvojila kvalitetnu komunikaciju kao jednu od 5 vještina neophodnih za zdrav i sretan život.

Ona je osnova međuljudskih odnosa i jedan od najvećih dosega civilizacije. Ne postoji segment društvenog života, profesije i djelatnosti u kojoj učinkovita i djelotvorna komunikacija nije važna. A u zdravstvenom okruženju, osim za protok informacija, komunikacija ima i mnoge druge svrhe.

Imenovanje može štetiti

– U nezdravstvenom okruženju često se službeni nazivi nekih dijagnoza koriste kao pejorativni epiteti. Osoba koja boluje od neke ovisnosti, osoba s mentalnom retardacijom, npr., tada se korištenjem navedenih termina u zdravstvenom okruženju ponekad postiže negativan komunikacijski učinak. Tako je i s debljinom, učestalom bolesti koja zadire u sve aspekte života. Ne samo u fizičke nego i psihosocijalne, objašnjava dr. Baretić.

Što mi znači dijagnoza debljine? Zašto me njeno imenovanje može povrijediti? Debljina ne određuje samo koliki će mi biti krvni tlak ili srčanožilni rizik. Ona određuje samopouzdanje, određuje koji ću posao izabrati, koju ću stolicu kupiti, s kojim ću partnerom provesti život.

Inicijalni korak u liječenju debljine jest spoznaja da problem postoji. Potom kontakt sa zdravstvenim djelatnikom koji postavlja dijagnozu, određuje pretrage i planira proces liječenja, komunicira.

Istraživanjem protiv etiketiranja

Doc. dr. sc. Maja Baretić navodi istraživanje provedeno uz upit „Kako započeti razgovor o prekomjernoj tjelesnoj masi“. Pokazalo se da neznatne promjene terminologije mogu uvelike utjecati na daljnje liječenje (Speer SA, McPhillips R. Initiating discussions about weight in a non-weight-specific setting: What can we learn about the interactional consequences of different communication practices from an examination of clinical consultations? Br J Health Psychol. 2018).

Kao i kod drugih bolesti, potrebno je izbjegavati etiketiranje (dijabetičar, hipertoničar), a preporučuje se navođenje osobe na prvom mjestu „bolesnik“ tj. „osoba s pretilošću“ umjesto navođenja bolesti na prvom mjestu „pretila osoba“, „pretio bolesnik“. Ideja takvog imenovanja jest postavljanje osobe u fokus, a u anglosaksonskoj literaturi naziva se „people first language“ te je uvriježen način imenovanja za mnoge bolesti, objašnjava dr. Baretić.

Imenovati prvo osobu a ne bolest

Ako je prvi kontakt nelagoda i stigma, drugog koraka često nema. Radi svega navedenog, Europsko društvo za izučavanje debljine (European society for the study of obesity – EASO) pokrenulo je inicijativu. Zove se Language matters: Obesity, te izdalo praktične smjernice za komunikaciju s osobama koje imaju povećanu tjelesnu masu.
I posljednje hrvatske smjernice za liječenje debljine Hrvatskog društva za debljinu Hrvatskog liječničkog zbora eksplicitno navode da je u komunikaciji s bolesnikom potrebno koristiti terminologiju koja postavlja osobu, a ne dijagnozu na prvo mjesto. Time se izbjegava etiketiranje i definiranje individue prema tjelesnoj masi. Preporučuje se ne koristiti „debela osoba“ nego „osoba s pretilošću/adipozitetom/debljinom“.

Hrvatsko istraživanje

Kako bi olakšali komunikaciju s bolesnicima u Referalnom centru za liječenje debljine RH, kaže doc. dr. sc. Baretić odlučili su napraviti studiju. Naziv joj je Dijagnoza debljine – kako reći istinu, a ne uvrijediti: presječno istraživanje korištenja nazivlja u zdravstvenom i svakodnevnom okruženju.
– Ovaj tekst je izvadak dijela navedenog članka. Koautori su uz mene bili endokrinolog dr. sc. Martina Matovinović, mladi liječnik Darjan Ranilović, prof. dr. sc. Sanja Seljan s Odsjeka za informacijske i komunikacijske znanosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu te dr. sc. Kristijan Sedak s Odjela za komunikologiju Hrvatskog katoličkog sveučilišta. Cilj je bio iznaći nazivlje kojim bi se naglasila ozbiljnost medicinskog stanja, ali i kojim bi se izbjegla nepotrebna nelagoda zbog imenovanja dijagnoze.

Pretila osoba najprihvatljiviji termin

– U studiju smo uključili 500 ispitanika (bolesnici, liječnici, nutricionisti, studenti medicine i studenti društveno-humanističkih znanosti), opisuje rad doc. dr. sc. Baretić. Oni su odgovorili na online upitnik evaluirajući četiri naziva koji opisuju debljinu. Analizirani su njihovi stavovi prema terminu koji im je bio prihvatljiv/uvredljiv u zdravstvenom i u svakodnevnom okruženju. Termin „pretio“ (pre­1 + praslavenski *tylъ) smatra se u prosjeku najprihvatljivijim i u zdravstvenom i nezdravstvenom okruženju. Sâm termin „debeo“ sve su skupine ispitanika (bolesnici, liječnici, nutricionisti, studenti medicine i društveno­humanističkih znanosti) procjenjivale uvredljivim. I u zdravstvenom i nezdravstvenom okruženju.

Debeo je uvredljiva riječ

Termin „debljina“ (praslavenski i staroslavenski debelъ) uglavnom se doživljava uvredljivo, no u različitim opsezima. Riječ „debeo“ šalje poruku koja može biti shvaćena, ovisno o slušaču, pozitivno ili negativno. Termin „adipozan“ (latinski adiposus, korijen adeps­ ­mast) sveobuhvatno se doživio prihvatljivim. U nezdravstvenom okruženju liječnici i studenti medicine smatrali su ga prihvatljivijim od ostalih skupina. Kako medicinsko nazivlje pripada razgovornom, ali i znanstvenom funkcionalnom jeziku, percipira se i kao subjektivno i kao objektivno. Znanstveni prizvuk u zdravstvenom okruženju može smanjiti nelagodu kod davanja dijagnoze, a da se ne umanji njezin značaj.

„Bucko” dvojben i češće uvredljiv

Kolokvijalni termin „bucko“ (mađarski: buczkó – debeo i nizak) naglašava doc. dr. sc. Maja  Baretić, procijenjen je kao najviše uvredljiv i u zdravstvenom i u nezdravstvenom okruženju.
– Zanimljivo je da su sami bolesnici kolokvijalni izraz „bucko“ smatrali više prihvatljivim nego ostale skupine, što moguće ukazuje da se taj termin smatra eufemizmom. Uporaba eufemizama kao što su „prekomjerna tjelesna masa“ ili „nezdrava težina“ ne preporučuje se jer dovodi do višeznačnosti.

Naime, naziv „prekomjerna tjelesna masa“ ili engl. „overweight“ (definirana kao ITM 25,0 – 29,9 kg/m2) ne smije se koristiti u dijagnozi debljine (definirane kao ITM >30 kg/m2) jer se radi o dvije medicinski različite kategorije.

Tri preporuke studije

Na kraju studije dali smo i neke preporuke. Prva je da se u svakoj dijagnozi osoba stavlja na prvo mjesto. Treba reći osoba s povišenim krvnim tlakom/hipertenzijom, a ne hipertoničar; osoba sa šećernom bolesti/dijabetesom, a ne dijabetičar i sl.
Druga je preporuka da se u dijagnozi debljine treba koristiti termin pretilost koji je i službena dijagnoza MKB E66, a u sklopu sintagme „osoba s pretilošću“, nikako pretila osoba. Može se koristiti termin adipozitet, a kada se koristi riječ debljina potreban je oprez. Nikako se ne smije koristiti kolokvijalne termine koji opisuju debljinu.
Treća je preporuka da se kod dijagnoze debljine ne koriste eufemizmi kao npr. prekomjerna tjelesna masa jer to nije ispravna medicinska tvrdnja.
Za kraj, u imenovanju debljine potrebno je izbjegavati stigmatizaciju na svaki mogući način te trajno učiti i vježbati komunikacijske vještine.

 

Podijelite objavu:

Popularno

Ostalo
Related

Već izoliran inače “zimski” RSV virus među djecom

S početkom škole i povratkom u vrtiće započela je...

Bez rasizma u društvenim standardima ljepote

Svatko može biti lijep, tvrdnja je s kojom se...

Američki popularan kozmetički brend ide pod kapu L’Oréal

L’Oréal je potpisao ugovor o spajanju brenda za njegu...

Dva nova koronavirusa otkrivena kod šišmiša u Rusiji

Dva nova koronavirusa detektirana ponovno kod šišmiša. Različiti od...