Rak debelog crijeva jedan je od gorućih javnozdravstvenih problema u Hrvatskoj. Ta se opaka bolest, nažalost, kod većine oboljelih dijagnosticira u kasnom stadiju. A ako se otkrije na vrijeme izlječiva je u velikom broju slučajeva. Istaknuto je to na predstavljanju aktivnosti i rezultata Nacionalnog programa ranog otkrivanja raka debelog crijeva u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo (HZJZ).
Program ranog otkrivanja provodi se u Hrvatskoj zadnjih 15 godina, a odaziv je građana samo 25 posto. Prema posljednjim podacima Registra za rak, u 2020. godini oboljelo je 3396 osoba, a prosječna dob prilikom oboljenja bila je 70 godina.
Predsjednik Povjerenstva za koordinaciju Nacionalnog programa prof. Neven Ljubičić istaknuo je kako se godišnje otkriva više od 400 ranih karcinoma debelog crijeva koje je moguće izliječiti i to bez obzira na nizak odaziv na probir.
– Već sada s ovakvim niskim odazivom, praktički imamo farmakoekonomsku opravdanost našeg programa, istaknuo je Ljubičić.
Naime, dvogodišnja farmakoekonomska analiza isplativosti pokazala je da se u petogodišnjim razdoblju kod 400 novootkrivenih karcinoma raka debelog crijeva u ranoj fazi štedi sedam milijuna eura godišnje.
Osobna odgovornost i nužnost odaziva građana
U HZJZ-u kažu kako žele doprijeti do zdravih ljudi. Do onih koji dobivaju poštom kuverte, u kojima trebaju natrag poslati uzorke stolice. Slanjem tog uzorka mogu spriječiti rak. Naglašeno je i da osobnu odgovornost ne može ništa zamijeniti. I da građani trebaju paziti na zdravu prehranu, konzumaciju alkohola, pušenje i morali bi se više kretati.
Ravnatelj HZJZ-a Krunoslav Capak rekao je da se radi na pojednostavljenju testa kako bi se povećao odaziv.
– Radi se na tome da se uvede jednostavniji imunohistokemijski test za koji će trebati samo jedan uzorak stolice. Uzimanje će biti jednostavnije te ćemo time vjerojatno olakšati građanima da dostave uzorak, rekao je Capak.
Aktualni podaci HZJZ-a pokazuju da se ovaj rak u Hrvatskoj otkriva u ranom stadiju u svega 11 posto slučajeva. Zbog kasnog otkrivanja bolesti petogodišnje preživljenje iznosi oko 51 posto. Kod 33 posto osoba bolest se otkriva kada je već regionalno proširena. A kod 13 posto osoba su prilikom dijagnoze bile prisutne udaljene metastaze.
Godišnje od raka debelog crijeva oboli oko 3600 osoba među kojima 60 posto čine muškarci. Bolest je češća kod starije životne dobi no skoro petina oboljelih je mlađa od 60 godina. Podaci pokazuju pad incidencije od oko deset posto u odnosu na 2019., no to se pripisuje utjecaju pandemije, a ne stvarnom smanjenju incidencije.
Ukoliko se rak debelog crijeva otkrije u lokaliziranom stadiju kada se bolest nije proširila petogodišnje preživljenje iznosi oko 90 posto.
Ministarstvo zdravstva najavilo je kako je cilj u sklopu novog programa ranog otkrivanja te bolesti u idućih pet godina povećati odaziv za najmanje 20 posto. Rak debelog i završnog crijeva je nakon raka dojke i pluća najzastupljeniji po broju oboljelih u svijetu. Po smrtnosti je na drugom mjestu u Hrvatskoj, nakon raka pluća.
Prema procjenama Europske komisije za zemlje članice EU, stope učestalosti najviše su u Slovačkoj, Danskoj, Mađarskoj i Nizozemskoj dok je mortalitet najviši u zemljama istočne Europe. Hrvatska se nalazi na devetom mjestu po pojavnosti raka debelog crijeva, a na drugom mjestu po smrtnosti.
