Cilj programa koji je na snazi od 2020. a provodi se do 2024. u suradnji Ministarstva zdravstva s Hrvatskim torakalnim društvom i Hrvatskom kućom disanja, u idućih je pet do 10 godina smanjiti ukupnu smrtnost od raka pluća za 20 posto i time spasiti više od 500 života godišnje. Zamisao je u program uključiti osobe između 50 i 75 godina života koje su aktivni pušači ili su prestale pušiti unatrag 15 godina uz pušački staž od 30 godina. Pregled u okviru programa je vrlo jednostavan i uključuje pretragu CT uređajima visoke rezolucije i niske razine zračenja (LDCT) koji imaju veliku mogućnost otkrivanja i najmanjih promjena na plućima.
No, za razliku od ostalih programa ranog otkrivanja karcinoma, za probir kod raka pluća je neophodno dobiti uputnicu vašeg odabranoga liječnika obiteljske medicine. Činjenica je da je cijeli program započeo upravo u prvoj godini pandemije u Hrvatskoj,što je ipak osporilo program.
– Osobno sam u svojoj ordinaciji na CT pretragu u okviru ovog programa poslao tek jednog pacijenta. No, jedan od razloga je i taj što zapravo nema puno takvih pacijenata, a s druge strane dio njih nije niti voljan sada hodati po pretragama zbog pandemije. No, ono što je fantastično je da takvi pacijenti s ovom uputnicom uistinu imaju pravo te i dobiju hitno CT snimanje i tu nema čekanja ni na pretragu niti na rezultate.
Stoga kao liječnik pozivam sve osobe koje su u navedenoj dobi i koji su bili ili su još uvijek aktivnu pušači da se jave svom liječniku i zatraže uputnicu za ovu jednostavnu i brzu pretragu, poručuje osječki specijalist obiteljske medicine prof. dr. sc. Rudika Gmajnić.
Jedan od članova povjerenstva u Nacionalnom programu probira i ranog otkrivanja raka pluća je i doc. dr. sc. Ilijan Tomaš, pročelnik Zavoda za onkologiju Kliničkog bolničkog centra Osijek, koji naglašava kako bolesnici s karcinomom pluća nemaju simptome sve dok bolest ne uznapreduje, što je glavni razlog zbog kojega je bolest teško otkriti u ranijim stadijima.
– Karcinom pluća je vrlo teško prepoznati jer obično ljudi koji konzumiraju cigarete kašlju i kašalj povezuju s pušenjem, a to zapravo mogu biti simptomi karcinoma pluća. Moram reći i da se pokazalo da redovito snimanje pluća nije donijelo benefit u smislu smanjenja smrtnosti, odnosno ranog otkrivanja karcinoma pluća. No niskodozni CT, odnosno naprednija tehnika, pokazao je dobre rezultate, pojašnjava doc. Tomaš.
Rak pluća u Hrvatskoj se otkrije kod 3000 osoba godišnje, a glavni uzročnik je pušenje. Istraživanja pokazuju da u Hrvatskoj puši 31,1 posto stanovništva – 35,3 posto muškaraca i 27,1 posto žena. Prije dvije godine od raka pluća oboljela je 3021 osoba (2122 muškarca i 899 žena), a umrlo njih 2789, pri čemu pojavnost raka pluća stagnira kod muškaraca, a raste kod žena.
Uz Klinički bolnički centar Osijek, u zdravstvenim je ustanovama u Hrvatskoj još je 15 LDCT uređaja, i to u Zagrebu, Rijeci, Splitu, Varaždinu, Zadru, Dubrovniku, Slavonskom Brodu, Virovitici i Puli te Specijalnoj bolnici Krapinske Toplice. U slučaju pozitivnog nalaza liječnik obiteljske medicine upućuje pacijenta na daljnju pulmološku obradu u jedan od šest specijaliziranih centara, u KBC-ima Zagreb, Split, Rijeka i Osijek, Kliničkoj bolnici Dubrava ili Općoj bolnici u Zadru. Naime, riječ je o ustanovama gdje rade vodeći pulmolozi, klinički i torokalni kirurzi te citolozi, koji osobama kod kojih se sumnja na karcinom pluća mogu pružiti najbolju moguću skrb. Voditelj cjelokupnog Programa je akademik Miroslav Samaržija, koji je upozorio kako je od početka hrvatske samostalnosti od raka pluća umrlo 80.000 ljudi.
– Rana dijagnostika odnosno probir omogućuju da pregledavamo ljude koji su zdravi, a kad otkrijemo karcinom, da se on klinički odstrani i omogući izlječenje od 80 do 90 posto. Redoviti pregledi CT-om niske doze zračenja omogućuju smanjenje smrtnosti rizične populacije za 20 do 40 posto, a to na godišnjoj razini znači nekoliko stotina spašenih života, naglasio pri početku kampanje akademik Samaržija.
