Što učiteljima u RH čini najveći stres i od čega strahuju

Datum:

Nizak društveni status učiteljske profesije predstavlja ozbiljan izazov za Hrvatsku. Zasigurno će se i nadalje negativno odražavati na one koji trenutno rade u sustavu odgoja i obrazovanja. Ali utjecati i na privlačenje kompetentnih mladih ljudi za rad u školskom sustavu.
To je jedan od zaključaka analitičkog izvješća Instituta za društvena istraživanja. Naziv mu je Nemamo tri mjeseca godišnjeg – Perspektive učitelja i nastavnika osnovnih i srednjih škola o radu u školi i društvenom statusu u Republici Hrvatskoj.
O tome razgovaramo s dr. sc. Zrinkom Ristić Dedić i dr. sc. Borisom Jokićem. Uz njih su autori izvješća Jana Šimon i Arian Peharda.

Istraživanje s 3634 učitelja i nastavnika

Izvješće je nastalo temeljem rezultata projekta „Promjene u organizaciji procesa odgoja i obrazovanja uzrokovane COVID-19 pandemijom: učinci na obrazovna iskustva, dobrobit i aspiracije učenika u Republici Hrvatskoj“. Financira ga Hrvatska zaklada za znanost.
Istraživanje je provedeno u školskoj godini 2021./22. i obuhvatilo 3634 učitelja i nastavnika. Ispitivano je 5 tematskih cjelina: zadovoljstvo poslom učitelja i nastavnika, zahtjevnost posla, izvori stresa u poslu, izvori zabrinutosti i percepcija društvenog statusa učiteljske profesije.

Dedić Ristić i Jokić ukazuju nam na glavne nalaze istraživanja. Ono jasno ukazuje na potrebu osvješćivanja složenosti rada učitelja. Jednako tako i na snažnu potrebu podizanja njihovog društvenog statusa.

Zrinka Ristić Dedić
dr. sc. Zrinka Ristić Dedić,
Foto: Privatna arhiva

Snažna potreba podizanja društvenog statusa

Učitelji i nastavnici doživljavaju svoj društveni status u RH izrazito nepovoljnim. Plaćom koju dobivaju za svoj posao nije zadovoljno 69,9 posto učitelja i nastavnika. Još je važniji podatak da gotovo svi, njih 95,8 posto, izjavljuju da političari ne cijene njihove stavove te da ne mogu utjecati na obrazovnu politiku što izražava 88,8 sudionika.
Zanimljivo je ipak da učitelji i nastavnici u RH iskazuju visoku razinu zadovoljstva svojim poslom, podjednako u osnovnim i srednjim školama. Većina i dalje uživa u svom radu te ih posao ispunjava. Entuzijazam za rad osjeća 78,4 posto učitelja i nastavnika.

Preopterećenost administrativnim poslovima

Zaposleni u osnovnim i srednjim školama doživljavaju vlastiti posao izrazito zahtjevnijim u usporedbi s razdobljem prije pandemije. U odnosu na pretpandemijsko razdoblje, 61,8 posto učitelja i nastavnika izjavljuje da je u prošloj školskoj godini 2021./22. u značajnoj mjeri povećana zahtjevnost njihovog posla.
Za učitelje i nastavnike pokazala su se tri najznačajnija izvora stresa u poslu: preopterećenost administrativnim obvezama, osjećaj odgovornosti za uspjeh učenika i dodatni poslovi zbog odsustva učenika/nastavnika.
Učitelji u osnovnim školama u većoj mjeri kao značajne izvore stresa ističu također rješavanje briga ili prigovora roditelja ili skrbnika, održavanje razredne discipline i prilagođavanje nastave učenicima s posebnim potrebama.

Najuspješniji učenici slažu da su nastavnici nedovoljno cijenjeni

Istraživanje učeničke perspektive s 8419 učenika završnih razreda srednjih škola potvrđuje sliku nastavničkog položaja u društvu. Čak 60,5 učenika slaže se s tvrdnjom da su „nastavnici nedovoljno cijenjeni u Hrvatskoj“. Najvišu razinu slaganja s tvrdnjom daju najuspješniji učenici.

Istraživači su kao znakovit iznijeli i komentar učiteljice razredne nastave iz jedne od osnovnih škola u Istri i Hrvatskom primorju.

„Bilo bi lijepo da konačno društvo shvati da učitelji nemaju tri mjeseca godišnji odmor”

Da se svakodnevno pripremaju za rad. Te, da njihovo radno vrijeme nije tri sata dnevno. Da se uz obveze koje nameće zanimanje, bave mnogim problemima učenika i roditelja jer su učiteljski posao odabrali kao poziv kojemu su posvećeni“.
Kao što je navela jedna nastavnica strukovnih predmeta u istraživanju građani ne razumiju raznovrsnost i složenost poslova koje taj poziv zahtijeva.
Pripreme za nastavu, edukacije, suradnja s roditeljima, dopunska nastava, dodatna, pripreme za maturu, produžna nastava, rad s učenicima s posebnim potrebama, razna obilježavanja, natjecanja – sve su to zadaci učitelja i nastavnika. Osim neposrednog rada s učenicima, učitelji i nastavnici obavljaju niz drugih aktivnosti za koje javnost uglavnom ne zna.

Premalo se ukazuje na uspješne

Premalo se ukazuje pažnja iznimnim pojedincima koji su svojim radom i odricanjem postigli rezultate u radu s djecom. Učiteljski posao je sve zahtjevniji, navela je jedna učiteljica razredne nastave iz Dalmacije. To se odnosi na ostvarivanje propisanih obrazovnih i odgojnih ciljeva.

Često moramo, piše učiteljica, igrati različite uloge. To jest, biti i učitelj i roditelj i psiholog i pedagog. A to, ističe, nije uvijek baš jednostavno.
Druga nastavnica strukovne škole, navela je i okolnosti iz okruženja.
Biti nastavnik, kako je rekla, danas je vrlo nezahvalan posao. Društveno mnijenje je izrazito negativno. Omalovažava se nastavnički kadar.

Izloženost pritiscima

Ista nastavnica nadalje navodi da roditelji danas nemaju poštovanja prema nastavnicima. Posljedično, ni njihova djeca. Ravnatelji se boje pritisaka inspekcija i roditelja. U skladu s tim posredno ili neposredno stvaraju pritiske na nastavnike.
Rezultat svega su po mišljenju te nastavnice, nerealno visoke ocjene u osnovnim školama. I manjak poštovanja prema nastavničkoj struci.
9,4 posto nastavnika navodi kao značajan izvor stresa zastrašivanje ili vrijeđanje od strane učenika.

Najveća zabrinutost ekonomskom neizvjesnošću

Treba ukazati, ističe jedna nastavnica, na izrazitu nesigurnost u očuvanju radnih mjesta. Ponajprije u manjim sredinama i u manje razvijenim dijelovima RH. Kao izvor zabrinutosti učiteljima i nastavnicima ponuđeno je pet razloga: pandemija bolesti COVID-19, potres, rat u Ukrajini, klimatske promjene, ekonomska neizvjesnost.
Većinu učitelja i nastavnika, njih 67 posto zabrinjava ekonomska neizvjesnost. 50 posto učitelja i nastavnika je zabrinuto zbog klimatskih promjena i rata u Ukrajini. Pandemija COVID-19 zabrinjava 31,4 posto njih, a potres brine 27,2 posto učitelja i nastavnika. Nema razlike u procjenama osjećaja zabrinutosti između učitelja i nastavnika osnovnih i srednjih škola.

Podijelite objavu:

Popularno

Ostalo
Related

Potezi EU zemalja za rješavanje čekanja i zastoja u zdravstvu

Više od 1,1 milijun umrlih od covida u EU,...

Upozorenje iz Klaićeve: Četiri djeteta godišnje usmrte opekline

U Hrvatskoj se godišnje više od 3000 djece i...

Prof. Roje objašnjava što se starenjem događa s našim licem i kako usporiti taj proces

Jedno je jasno- prirodu ne možemo pobijediti, starenje ne možemo zaustaviti, ali ga ipak možemo usporiti. Zašto lice stari, zašto dobivamo bore i podočnjake te kako stariti sa stilom, pitanja su na koja odgovore daje izv. prof. dr. sc. Željka Roje, otorinolaringolog i kirurg glave i vrata.

Pomagala za inkontinenciju nedostupna, upitna dostupnost i ostalih

Koordinacija za medicinske proizvode Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) upozorava...