CVS sindrom – posljedica svakodnevice pred ekranima

Tako nam na upit o sve češćim simptomima populacije svih dobi odgovara dr. Dobrila Karlica Utrobičić, oftalmologinja iz Splita, proglašena za jednog od brojnih liječnika za najdoktora u 2024. Preciznije, sugovornica je izv.prof.prim.dr.sc. Dobrila Karlica Utrobičić kojoj ćemo uz dužno poštovanje prema titulama, u nastavku pisati ‘samo’ ovo dr.

– Utjecaj ekrana na oči postao je sve značajniji s povećanom upotrebom digitalnih uređaja poput mobitela, računala, tableta i televizora. Dugotrajna izloženost ekranima može izazvati razne nelagode i probleme što se često naziva digitalnim zamorom očiju, spomenutim CVS. Nabrojali smo na početku tek neke od simptoma, no popis teškoća uzrokovanih dugotrajnom upotrebom ekrana znatno je duži, govori dr. Karlica Utrobičić.

 

Umor očiju: Oči se naprežu zbog stalnog fokusa na ekran, posebno kod malih i blisko

postavljenih uređaja (mobitela).

Suhoća očiju: Smanjeno treptanje dok gledamo ekran smanjuje proizvodnju suza, što uzrokuje suhoću i osjećaj pečenja.

Zamagljen vid: kao posljedica suhoće očiju, uz dugotrajni rad na ekranu može privremeno otežati fokusiranje na predmete različite udaljenosti koji se manifestira zamagljenjem vida.

Glavobolja: Naprezanje očiju i nepravilno osvjetljenje često dovode do glavobolje. Osjetljivost na svjetlost: Plavo svjetlo ekrana može povećati osjetljivost očiju (osobito svijetle oči).

Bol u vratu i ramenima: Loš položaj tijekom korištenja ekrana često izaziva bolove u mišićima.

 

Zbog simptoma ste moguće posjetili razne specijaliste jer tu ima posla za neurologe, fizijatre, a problem je ‘samo’ u modernoj tehnologiji. Koji su uzroci problema s očima kod korištenja ekrana, pitamo sugovornicu?

 

Plavo svjetlo: Ekrani emitiraju visokoenergetsko plavo svjetlo koje može uzrokovati umor očiju, poremećaje sna i potencijalno oštećenje mrežnice.

Smanjeno treptanje: Ljudi trepću 50 posto manje dok gledaju u ekran što uzrokuje suhoću i iritaciju očiju.

Nepravilno osvjetljenje: Pretamno ili presvijetlo okruženje povećava naprezanje očiju. Bliska udaljenost: Dugotrajno gledanje u ekran iz neposredne blizine uzrokuje pretjeranu akomodaciju, prilagodbu sposobnost oka da gleda na različitu daljinu, a da pritom slika promatranog predmeta ostane jednako oštra, objašnjava dr. Karlica Utrobičić.

Nadalje navodi i lošu ergonomiju jer pogrešan kut gledanja ili visina ekrana povećavaju tjelesni stres na oči i tijelo.

Strašno, od ovih odgovora nam se ‘zamagli’ pogled jer uzroci doista mogu loše utjecati na zdravlje i to dugoročno. 

 

Naravno da vas ne želimo plašiti jer nismo medij s apokaliptičnim, ‘napuhanim’ naslovima i tekstovima, upravo zato smo sugovornicu upitali koji su dugoročni utjecaji na zdravlje očiju:

Mogućnost kratkovidnosti (miopija): Kod djece i mladih dugotrajno gledanje u blizinu može povećati rizik razvoja kratkovidnosti.

Makularna degeneracija: Dugotrajna izloženost plavom svjetlu može pridonijeti oštećenju mrežnice, iako istraživanja još nisu konačna.

Poremećaji sna: Plavo svjetlo ometa proizvodnju melatonina, hormona koji regulira san, tako da je kvaliteta sna lošija što može dovesti i do poremećaja ponašanja, pogotovo kod djece. 

 

Što uopće možemo sami učiniti bez liječnika jer trend moderne tehnologije je u rastućoj putanji, a suludo je obilaziti brojne ambulante, pogotovo u vrijeme gripe, korone, svih drugih virusa?

 

 

Negativan utjecaj ekrana na oči možemo smanjiti na ove načine, nabraja dr. Karlica Utrobičić: 

Pravila 20-20-20: Svakih 20 minuta odmaknite pogled s ekrana na 20 sekundi i

fokusirajte se na nešto udaljeno 20 stopa (6 metara) ili 60-15 (60 minuta gledanja u ekran nakon toga 15 minuta gledati na daljiinu). 

Ekran bi trebao biti udaljen 50-70 cm od očiju i postavljen malo ispod razine očiju.

Uključiti noćni način rada na uređajima ili koristite naočale s filetrima za plavo svjetlo. Svjesno se truditi treptati kako bismo smanjili suhoću očiju.

Povremeno ustati, istegnuti se i pogledati u daljinu.

Izbjegavati jaku ili slabiju rasvjetu koja stvara odsjaj na ekranu.

Kod osjećaja suhoće koristite kapi za oči preporučene od strane liječnika (umjetne suze su doista učinkovite op.a.). – savjetuje dr. Karlica Utrobičić.

I pregledi kod liječnika su nužni, usudili bi se reći trebaju biti i obvezni kod svih nas kojima je primjerice, kratkovidnost tek jedna od dijagnoza, a to savjetuje i dr. Karlica Utrobičić.

– Redoviti pregledi oftalmologa potrebni su barem jednom godišnje, pogotovo ako radite s ekranima.

 

Na djecu smo posebno ‘slabi’ jer ono ‘pusti je/ga neka gleda crtiće, vidiš da je mirna/mirna…’ može djeci donijeti neželjene posljedice na zdravlje. Zato imamo i posebne savjete za djecu, u stvari za one koji o njima brinu:

 

– Ograničiti vrijeme ispred ekrana: Djeca mlađa od pet godina trebala bi provoditi što manje vremena ispred ekrana. Boravak na prirodnom svjetlu smanjuje rizik razvoja kratkovidnosti. Izbjegavanje ekrana prije spavanja jer plavo svjetlo može ometati njihov ritam spavanja. Dugotrajna upotreba ekrana ne mora nužno uzrokovati trajne štete na očima, ali pridržavanje ovih savjeta može značajno smanjiti nelagodu i rizik od razvoja ozbiljnijih problema, naglašava dr. Karlica Utrobičić.

Umorili ste se čitajući? Ništa čudno, tekst je na portalu, uvijek mu se možete vratiti i ponoviti gradivo, savjete… Svega ste se naslušali, ali kako primjerice djetetu od šest godina zabraniti mobitel, tablet, a ne izazvati ‘mrgud facu’, suze ljutilice? Recite mu/joj da je ljepše bojati bojicama ili gledati u stablo, oblake, pomagati u kuhinji, pričati priču za laku noć, uspavat ćete se zajedno, bez mobitela…

A šefovi, što s njima? Kako onima koji poput zatvorskih čuvara koračaju moćnim uredima i kažu ‘jesi li tovišenapravila/napravio’ ….e, njima fino recite da se morate protegnuti, napraviti stanku za – zdravlje, po preporuci stručnjaka.

I to ne bilo kojeg stručnjaka, već dr. Dobrile Karlice Utrobičić, splitske oftalmologinje koja je s razlogom proglašena najdoktorom. Hvala joj na savjetima.