Umjetna inteligencija sve snažnije ulazi u medicinu, a dr. Šime Kabić, oftalmolog iz KBC-a Split ističe kako se njezin utjecaj već itekako osjeća u svakodnevnoj praksi. Dr. Kabić nositelj je prestižne titule FEBO (eng. Fellow of the European Board of Ophthalmology), međunarodno priznatog certifikata koji potvrđuje vrhunsku stručnost na razini EU.
Uostalom, prošle je godine dr. Kabić bio dio tima predstojnika Klinike za očne bolesti splitske bolnice, prof. dr. sc. Kaje Bućana, koji je prvi put u Hrvatskoj izveo operaciju mrene s ugradnjom umjetne leće. Razvijena je uz pomoć umjetne inteligencije, osmišljene za korekciju vida na svim udaljenostima.
Smatram da bi u domovima zdravlja trebali biti slikovni uređaji s programima umjetne inteligencije koji bi mogli utvrditi postoji li indikacija za specijalistički pregled ili ne.
AI će zamijeniti veliki dio posla liječnika
– U razdoblju smo u kojem umjetna inteligencija na veliko mijenja cijelu medicinu, ne samo oftalmologiju u kojoj ima zaista širok spektar djelovanja. Osim dizajniranja umjetnih intraokularnih leća i planiranja refraktivne kirurgije, AI ima ulogu u ranom dijagnosticiranju i probiru određenih očnih bolesti. Dobro složenim algoritmima može na vrijeme uočiti patološke promjene kod retinalnih, glaukomatoloških i neurooftalmoloških bolesti te pravovremeno indicirati liječenje. Zvučalo nam to drago ili ne, u budućnosti možemo očekivati da će umjetna inteligencija zamijeniti veliki dio našeg posla – kaže dr. Kabić.
Iako je smatra vrlo pouzdanom u dijagnostici, naglašava da prednost u liječenju i operacijama još uvijek imaju liječnici. S obzirom na to da smo tek na početku ere umjetne inteligencije, smatra da će doći do njezina još većeg utjecaja.
– U bližoj budućnosti vidim umjetnu inteligenciju kao jedan filter prema bolničkim liječnicima. Smatram da bi u domovima zdravlja trebali biti slikovni uređaji s programima umjetne inteligencije koji bi mogli utvrditi postoji li indikacija za specijalistički pregled ili ne. Tako bi ubrzali pravovremeno donošenje odluka, rasteretili bolnički sustav, omogućili liječnicima da više vremena posvete subspecijalističkom usavršavanju. Time bi se potrebitim pacijentima osigurala najbolja moguća skrb. Ne bih mogao predvidjeti gdje su granice umjetne inteligencije, ali nadam se samo da će biti korištena isključivo u svrhu dobrobiti ljudi – naglašava mladi stručnjak.
Određena znanstvena istraživanja upućuju na to da su djeca koja manje vremena provode na otvorenom prostoru i suncu sklonija razvoju dioptrijskih grešaka.
Digitalni zamor očiju
Osim umjetne inteligencije, veliku promjenu donijelo je i digitalno doba. Doktor Kabić navodi dva glavna utjecaja na razvoj digitalnih uređaja na zdravlje oka. Prvi je utjecaj na dioptrijski razvoj oka u dječjoj dobi, drugi utjecaj na suhoću oka.
– Postoje znanstvena istraživanja provedena nakon COVID razdoblja. Upućuju da je došlo do većeg pogoršanja dioptrijskih grešaka u odnosu na prethodne generacije koje nisu morale provoditi vrijeme za digitalnim uređajima povodom školske nastave. Također, određena znanstvena istraživanja upućuju na to da su djeca koja manje vremena provode na otvorenom prostoru i suncu sklonija razvoju dioptrijskih grešaka – upozorava dr. Kabić.
Jedna od posljedica dugotrajnog i fokusiranog gledanja u ekrane, pogotovo pri radu na blizinu, jest i tzv. digitalni zamor očiju. U simptome spadaju peckanje, svrbež, površinsko žuljanje očiju, zamagljenje vida, suzenje, nelagoda u očima te ponekad i glavobolja. Najveći udio simptoma nastaje povodom razvoja suhog oka zbog smanjene frekvencije treptanja pri fokusiranom gledanju. Ostatak simptoma može nastati ako dioptrija pacijenta nije usklađena za gledanje na blizinu – pojašnjava.
Plava svjetlost može utjecati na odgodu lučenja melatonina, hormona koji je zadužen za regulaciju sna.
Nema dokaza za posebne naočale za plavu svjetlost
U javnosti se često govori o štetnosti plave svjetlosti i potrebi za posebnim naočalama no dr. Kabić upozorava da znanstveni dokazi za to nisu čvrsti.
– Plava svjetlost nije ništa drugo nego dio Sunčeve svjetlosti koju, osim Sunca, emitiraju i digitalni uređaji. Želim naglasiti kako najviše plave svjetlosti upravo dobivamo od Sunca. S obzirom da sam dobio puno upita od prijatelja i poznanika na ovu temu, pretražio sam znanstvenu literaturu. Došao sam do zaključka da nema znanstvenih dokaza da svjetlost ekrana negativno utječe na zdravlje očiju. Međutim, naišao sam na istraživanja koja dokazuju da plava svjetlost može utjecati na odgodu lučenja melatonina, hormona koji je zadužen za regulaciju sna. Povodom toga, korištenje električnih uređaja u kasne sate može uzrokovati poremećaj tj. odgodu sna. Zaključno bih rekao da u oftalmološkom smislu plave naočale nemaju nikakvu zaštitnu ulogu. No, mogu imati ulogu pri blokiranju plavog svjetla električnih uređaja te smanjiti negativan utjecaj na san – pojašnjava oftalmolog.
Operacija mrene najučestalija u medicini općenito
No, unatoč svim tehnološkim iskoracima kojima smo izloženi, svakodnevica u ordinaciji ostaje prilično jednostavna i najčešći razlozi su i nadalje loš vid.
– Danas rijetko tko nema potrebu za naočalama, bilo zbog kratkovidnosti, dalekovidnosti, astigmatizma ili prezbiopije. Također su tu i drugi problemi s vidom poput bolesti žute pjege i glaukoma, dok su same operacije mrene najizvođenija operacije u medicini općenito – kaže dr. Kabić.
Upravo ta kombinacija tehnologije, dijagnostike i kirurgije s kojom se susreće u svakodnevnom poslu, odnosno široki opseg djelovanja, bili su razlog zašto se Šime Kabić odlučio za specijalizaciju iz oftalmologije i optometrije.
– Oftalmologija obuhvaća prevenciju, medikamentozno i kirurško liječenje. Ponekad i doživotno praćenje pacijenata. Smatram da ta širina pruža jednu slobodu liječniku da odabere svoj put. Da vidi za što ima određene predispozicije i maksimalno napreduje u smjeru koji ga zanima. Još kad se susretnu ambicija i talent, samo je nebo granica – istaknuo je oftalmolog iz KBC-a Split, dr. Šime Kabić.
