Većina semafora peludne prognoze kontinentalne i istočne Hrvatske ovih dana pokazuju umjerene do visoke koncentracije peludi ambrozije. Visokim koncentracijama ove iznimno alergene peludi pogoduje i suho vrijeme bez kiše. Problem ambrozije je što proizvodi veliku količinu peludi pa tako može otpustiti i do 8.000.000 peludnih zrnaca po biljci.
Masovna pojava
Pelud ambrozije jedan je od najranije prepoznatih alergena i danas se smatra da alergičarima izaziva više problema nego sve ostale alergene biljke zajedno. Alergijske reakcije mogu se pojaviti već pri koncentraciji 20 do 30 zrnaca u m3 zraka u osoba osjetljivih na taj alergen. Pelud je identificirao Morril Vyman još 1872. godine, a biljka koja je podrijetlom iz Sjeverne Amerike, u Europi se prvi put pojavila nakon I. Svjetskog rata kao posljedica uvoza sjemena crvene djeteline, žita i krumpira. Jedna od luka putem koje je ambrozija ušla i u Europu upravo je naša Rijeka preko koje se proširila po Hrvatskoj, Mađarskoj, Bosni i Hecegovini i Srbiji. Ipak, masovna pojava ambrozije u Europi zamijećena je nakon II. Svjetskog rata, a u našim je krajevima prvi put zabilježena 1941. godine u okolici Pitomače. Danas je u Europi jedna od najugroženijih zemalja od ambrozije Mađarska.
Broj oboljelih raste
Prema podacima KBC-a Osijek na području hrvatskog istoka evidentirano je više od 6000 oboljelih od alergijskih bolesti. Od toga veliki je broj alergičnih na ambroziju. Dostupni podaci upućuju da se iz godine u godinu povećava broj oboljelih (prosječno 206 osoba godišnje ili 0,7 % svih hospitaliziranih). Isti izvor donosi i podatak da među oboljelima ima 44,3 posto muškaraca i 55,7 posto žena. Problem je izraženiji kod djece nego kod odraslih. Pretpostavlja se da je na pelud ove biljke alergično između 5 do 15 posto stanovništva Hrvatske. Znakovi alergije na ambroziju su kihanje, svrbež i vodeni iscjedak iz nosa, otekline kapaka i otežano disanje, ali i glavobolja i opća iscrpljenost.
Burkardov aparat
Liječnici svima koji pate od alergije savjetuju da ako imaju priliku tijekom polonizacije ostanu u zatvorenom između 10 i 16 sati kad je koncentracija peludi najveća. Alergičari ne bi smjeli sušiti rublje na otvorenom, a kosu, tijelo i odjeću nakon boravka vani nužno je odmah oprati. Inače, mjerenje koncentracije peludi ambrozije u NZJZ-u Osječko-baranjske županije obavlja se Burkardovim aparatom. Aparat radi na principu vakuumske pumpe koja usisava točno određen volumen zraka po jedinici vremena. Prva mjerna stanica za praćenje koncentracije peludi i spora u zraku postavljena je 2000. u Osijeku, a danas ih ima desetak diljem Hrvatske.
Stručnjaci u posljednje vrijeme povećanu produkciju peludi povezuju sa zagađenjem zraka, odnosno povećanom koncentracijom CO2. Tako se smatra da je količina CO2 u predindustrijskom razdoblju bila manja nego danas. Stalno povećanje CO2 može stimulirati rast alergogenih biljaka i produkciju njihove peludi. Inače, povećanu produkciju peludi ambrozije izazivaju SO2, NO2 i CO2 koji povećavaju broj alergogenih proteina. Veća koncentracija CO2 stimulira povećanje koncentracije peludi ambrozije za 62 posto prema nekim istraživanjima. Najučinkovitije rješenje u borbi protiv ambrozije jest njezino uništavanje. Biljku treba iščupati iz zemlje i uništiti ju s korijenom budući da sjeme može klijati čak i nakon 40 godina.
