Beroš je djela, ne samo riječi istaknuo kao nit vodilju u osnaživanju svih djelatnika i cjelokupnog zdravstvenog sustava. To, kako ocjenjuje potkrjepljuju dosadašnje aktivnosti za mandata ove Vlade.
To je istaknuo ministar zdravstva povodom sastanka s liječničkim udrugama.
– Ukupno povećanje izdataka za zaposlene u sustavu zdravstva u prethodne 4 godine za postojeće i novozaposlene liječnike, uključujući i COVID dodatak od 10 posto čini porast od 3.5 milijardi kuna odnosno 40 posto. Navedeno također potvrđuju i Odluke Vlade, kaže ministar Beroš, koja sustavno rješava naslijeđenu problematiku. I kod neisplaćenih naknada za prekovremeni rad. Tako je prethodni mjesec isplaćeno ukupno 225 milijuna kuna liječnicima i medicinskim sestrama, a do kraja godine očekujemo još toliko.
Izmjenama i dopunama državnog proračuna u lipnju, osigurali smo, sredstva za pokriće troškova tužbi, za porast osnovice od 6 posto u iznosu od 194 milijuna kuna. Ta ćemo sredstva, rekao je Beroš, uskoro usmjeriti prema svim zdravstvenim ustanovama.
Naslijeđeni problemi se rješavaju
To su značajna financijska sredstva koja nedvosmisleno pokazuju naš konstruktivni pristup. I rješavanju naslijeđenih problema u zdravstvu, a predstavljaju snažan temelj za poticajan dijalog s liječničkim udrugama.
To je Beroševa izjava o temi rješavanja pitanja reprezentativnosti Hrvatskog liječničkog sindikata. O donošenju Zakona o radno-pravnom statusu i plaćama liječnika. Kao i o reguliranju postojećeg sustava koeficijenata plaća određenih kategorija liječnika.
Sve spomenute teme liječničkih udruga kao i važnost međusobnog dijaloga jednako smatra bitnim Ministarstvo zdravstva, izjavio je Beroš. Ministarstvo je uključilo predstavnike Hrvatskog liječničkog sindikata i Hrvatske liječničke komore u proces izrade prvog nacrta Zakona o radno-pravnom statusu liječnika. S unesenom odredbom o reprezentativnosti liječničkog sindikata. Ista je uključena i u nacrt izmjena i dopuna Zakona o zdravstvenoj zaštiti. Sad je u postupku usuglašavanja s Ministarstvom rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike.
Radno pravni statusi se rješvaju
U planu su i dodatna unapređenja radno-pravnog statusa liječnika u sklopu reformskih mjera. Ali i zakonodavnih aktivnosti poput Uredbe o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti poslova. To uključuje određivanje koeficijenata vezano uz specijaliste i uže specijaliste i izjednačavanje visine koeficijenta specijalista u bolnici i u primarnoj zdravstvenoj zaštiti. U pripremi je i novi nacionalni program usmjeren prema osnaživanju i usavršavanju mladih liječnika koji tek ulaze u zdravstveni sustav kao i novi model upravljanja specijalizacijama i užim specijalizacijama.
– Kada se naši dosadašnji potezi na razini Vlade stave u kontekst svih izazova na globalnoj razini i u zdravstvenom sustavu, imaju još veću težinu. Odražavaju naše napore i u konačnici financijska ulaganja. Zahvaljujući njima imamo mogućnost redom rješavati probleme u zdravstvu koji su se desetljećima redali.
Postepeni pomaci
Rješavanje materijalno-pravnog statusa liječnika nije sporno, izjavio je Beroš. Ali treba sagledati širu sliku. U njoj imamo i epidemiju, i inflaciju, i obnove od potresa u zdravstvenim ustanovama. U takvim okolnostima bilo bi neodgovorno obećavati brzinska rješenja koja možda lijepo zvuče, ali nisu održiva. Postepeni, sigurni pomaci možda su teži put ali jedini donosi dugoročne rezultate. To se ogledava kroz zakonske izmjene i predstojeće reformske mjere na kadrovskoj, financijskoj i organizacijskoj razini. Svi djelatnici jednako su vrijedni dionici zdravstvenog sustava i zaslužuju jednak, partnerski odnos i poštovanje kako administracije tako i vlastitih kolega, istaknuo je ministar.
Manjkavosti koje navode liječničke udruge s naglaskom na velik broj prekovremenih sati liječnika i odlazak u inozemstvo nisu zanemarive. One impliciraju nedostatak liječnika, ali rast broja zaposlenih liječnika, te obračunavanje dežurstava i rada u pripravnosti sukladno odredbama EU direktive, ukazuje i na drugi razlog tim trendovima.
U 4 godine zaposleno 1888 liječnika. Povećani broj prekovremenih sati nije nedavna pojava. No, ono što je drugačije jest sam obračun dežurstava i pripravnosti koji prema EU direktivi ulazi u fond sati te su puno vidljiviji u smislu financijskih dodataka na plaću. Isto tako u prethodne 4 godine zaposlilo se dodatnih 1888 liječnika. Od toga u prošloj godini njih 344 što nije zanemariva brojka, ali ne znači mnogo u kontekstu neadekvatne organizacije. To dobrim dijelom uzrokuje i rast prekovremenih sati koji predstavljaju najveći izdatak u zdravstvenom proračunu.
Samo u prošloj godini potrošilo se 12,1 milijardi kuna na plaće u zdravstvenom sustavu. Prosječna isplaćena neto plaća liječnika specijalista u lipnju, sa svim dodacima, 22.000 kn, predstavlja 3 puta više od prosječne isplaćene neto plaće prema zadnjim podacima Državnog zavoda za statistiku iz mjeseca travnja.
Akreditacija ustanova
– Upravo na temelju mapiranja postojećeg stanja zdravstvenog sustava, uzimajući u obzir i slabe točke koje navode liječničke udruge, jedna od ključnih aktivnosti je organizacija bolničkih radilišta. Takvih, koja će se dugoročno poboljšati u centrima izvrsnosti i akreditiranjem zdravstvenih ustanova prema indikatorima kvalitete, ukazao je Beroš. No, kratkoročno postoji mogućnost raznih modela organizacije rada. Njih sagledavaju ravnatelji zdravstvenih ustanova uzimajući u obzir materijalne, logističke i kadrovske kapacitete. Time će se pridonijeti racionalizaciji prekovremenih sati, smanjiti preopterećenost djelatnika. Ali i uvažiti jedan od zahtjeva liječničkih udruga koje su naš važan sugovornik u stvaranju boljeg sutra našeg zdravstvenog sustava, s pacijentom u središtu, zaključio je ministar Beroš.
