Akcijski plan protiv raka pušten je u eSavjetovanje. Predstavlja stručne, zakonske, informatičke, ekonomske i druge mjere integrirane onkološke skrbi. Nacionalni plan protiv raka okupio je na čelu s Ministarstvom zdravstva zdravstvene institucije, stručnjake, predstavnike bolesnika i njihovih udruga. U roku od 10 godina trebao bi biti potpuno proveden. Posebne radne skupine za njegovo praćenje svake će 2 godine ocjenjivati provedbu po fazama, ishode i troškove, a uključuje sve razine društva i države.
Svaki treći stanovnik obolijeva od raka
Riječ je o modelu integrirane onkološke skrbi. Rak je vodeći javnozdravstveni problem u RH. Nažalost, svaki treći stanovnik Hrvatske oboljet će od raka. Svake godine dijagnosticira se više od 23.500 novooboljelih.
Uzimajući u obzir da od raka boluje ili ga je preživjelo oko 170.000 građana, uključujući obitelji koje to pogađa, dolazimo do broja od 850.000 hrvatskih građana. Njihovu svakodnevicu obilježava bolest, put dijagnoze, liječenja, preživljavanja. Ali i problemi rehabilitacije, povratka u život, društvo, pogotovo na posao.
Nacionalni plan podrazumijeva praćenje i izvještavanje o svakom bolesniku, vidljivo unutar povezane nacionalne onkološke mreže.
Ta bi mreža funkcionalno i stručno bila povezana jednakim pristupom, dostupnošću, smjernicama i standardima. I naravno opremom koja je u mnogočemu spremna za zanavljanje. Dakako da se računa na školovanje specijaliziranih kadrova, značajniju primjenu novih metoda. No, počevši od obrazovnih institucija do poslodavaca, od javnosti i udruga bolesnika, sve do svih stručnih asocijacija i eksperata, cilj je ujediniti snage ka kontroli kvalitete, boljim ishodima liječenja i senzibiliziranju cjelokupne javnosti.
Specijaliziran ali personaliziran pristup bolesniku
Rak je društvena rak-rana, odnosi godine života, produktivnost, uz ogromne troškove neujednačenog i kasnog liječenja.
Stoga su orijentacija na istraživanja, specijaliziranu ali personaliziranu skrb onkoloških pacijenata, jedan od prioriteta.
Nacionalni plan okupio je 135 dionika u 21 radnu skupinu. One razrađuju pojedinačna područja, počevši od prikupljanja podataka za stvaranje i uspostavljanje nacionalne onkološke mreže. Preko opreme i kadrova do psihoonkologije. Rak pogađa gotovo 20 posto stanovništva Hrvatske kada se uzmu u obzir oboljeli i njihove obitelji. Nacionalni plan sadrži 142 cilja i 305 mjera ili akcija koje bi onkološku skrb trebale dovesti iznad EU standarda, a najmanje na razinu EU.
Cilj dostizanje zapadnoeuropskih zemalja
Nacionalni plan razvijen je u skladu s važećim smjernicama SZO i EU uz aktivnosti u zemlji i uz konzultacije s inozemnim konzultantima. Ekonomska analiza napravljena je u suradnji s inozemnim stručnjacima radi osiguravanja kritičke ocjene i određivanja prioritetnosti.
Provedba Nacionalnog plana financirat će se iz državnog proračuna te europskih fondova i potencijalnim zajmovima Svjetske banke.
Strateški cilj Nacionalnog plana je poboljšanje zdravlja građana tijekom cijeloga života. Smanjenje pojavnosti i smrtnosti od raka. Produljenje i povećanje kvalitete života oboljelih od raka u Republici Hrvatskoj na razinu zapadnoeuropskih zemalja.
Sve razine države i društva uključene
To nalaže osnaživanje javnog zdravstva, suradnju institucija i stručnjaka, multidisciplinarnost. Suradnju tvoraca javnih politika u zdravstvu, ali i u ekonomiji, gospodarstvu. Jednako tako u odgoju i obrazovanju, socijalnoj zaštiti, radu i mirovinskom sustavu, demografiji i sl. A posebno u javnosti.
Temelj je intersektorski i multidisciplinarni pristup s većim brojem sudionika.
Poseban su cilj preventivne mjere u zdravim stilovima života, programi ranog otkrivanja i brzog, efikasnog liječenja. Zahvaljujući dijagnostici koja ne može i ne smije zaustavljati provedbu listama čekanja. Stoga je predviđeno da se onkološka skrb strukturira kao prioritetan dio zdravstvenog sustava. I da se mjere svi efekti, a naročito ishodi liječenja koji su cilj svemu.
Hrvatska ima visoke čimbenike rizika
Hrvatska u cjelini bilježi visoku pojavnost brojnih čimbenika rizičnog ponašanja. Prema procjenama Instituta za mjerenje i procjenu zdravlja (engl. Institute for Health Metrics and Evaluation , IHME), više od trećine, 36 posto ukupnog tereta bolesti u Republici Hrvatskoj u 2015. godini može se pripisati čimbenicima rizičnog ponašanja. Mjereno u izgubljenim godinama života. Ponajviše pušenju, zlouporabi alkohola, lošoj prehrani i tjelesnoj neaktivnosti koji doprinose visokom indeksu tjelesne mase. Osim kroničnih nezaraznih masovnih bolesti mnogi od tih rizika izravno su vezani i za pojavnost raka.
Cijepljenje smanjuje pojavnost raka
Postoje i infektivni čimbenici s kancerogenim učincima. Prema klasifikaciji Međunarodne agencije za istraživanje raka neki su od njih: Helicobacter pylori, Hepatitis B virus, Hepatitis C virus, Humani papilloma virus s brojnim tipovima, Epstein-Barr virus (EBV), humani herpes virus tip 8, humani T-limfotropni virus i drugi.
Cijepljenje zato ima značajnu ulogu u smanjenju incidencije raka koji uzrokuju infekcije. Trenutačno su dostupna dva.
Mediji i javnost važni saveznici
Kancerogene tvari iz okoliša, životnog i radnog na posebnom su popisu. To je razlog što i Nacionalni plan protiv raka do 2030. godine predviđa afirmaciju zdravstvene pismenosti od najmlađe dobi do svih grupa stanovništva.
Prema znanstveno utemeljenim dokazima i preporuci Vijeća EU o pregledima za rano otkrivanje raka za tri sijela raka preporuke su organizirani probir. Uključuju rak dojke i vrata maternice u žena te rak debelog crijeva u oba spola.
Dok se kod raka dojke probir odvija dobro, Nacionalni plan ocjenjuje da obuhvat može biti i veći. Za rak debelog crijeva odziv je iznimno nizak, a probir na rak vrata maternice planira se uskoro ponovo uspostaviti.
Smanjiti smrtnost
Glavni ciljevi programa su smanjiti smrtnost od raka dojke za 25 posto unutar 10 godina. Rak debelog crijeva drugi je po pojavnosti i smrtnosti od zloćudnih novotvorina u oba spola. Od ovog raka u Hrvatskoj obolijeva godišnje prosječno više od 3000 osoba oba spola, a više od 2000 ih umire. Planom je poželjan odaziv od 65 posto.
Ciljevi programa su smanjiti incidenciju invazivnog raka vrata maternice za 60 posto u dobnoj skupini od 25 do 65 godina, nakon 8 godina od početka programa. Smanjiti smrtnost od raka vrata maternice za 80 posto u dobnoj skupini od 25 do 70 godina nakon 13 godina.
Procjenjuje se da ekonomska isplativost programa probira s jednim testiranjem u dobi od 55 godina na PSA bila bi isplativa i za RH. Taj probir, pokazalo je EU istraživanje, doveo je do smanjenja smrtnosti od raka prostate za 21 posto.
Sve se češće EU govori i o probiru na rak želuca u kontekstu
endoskopije ili fluoroskopije. Ili, probirom na Helicobacter pylori.
Nacionalni plan svakako za cilj ima u 10 godina provedbe poboljšati omjer između dijagnosticiranih karcinoma u početnom i karcinoma u kasnom stadiju za 20 posto.
Kada je riječ o dijagnostici, jedan od važnih problema sustava onkološke skrbi jest spor i fragmentiran dijagnostički proces. Uključuje slikovnu i funkcionalnu dijagnostiku, citološku ili patohistološku analizu. Odnosno, stanične ili tkivne uzorke pod nadzorom slikovnih metoda i molekularne analize. Potrebno je detaljno definirati raspon dijagnostičkih mogućnosti i optimalan algoritam za najčešće oblike raka u Hrvatskoj.
Dijagnostika neujednačena i nedostupna
Nakon upućivanja na dijagnostičku obradu pacijenti se suočavaju s problemom nedovoljne i neravnomjerne dostupnosti optimalnih dijagnostičkih postupaka. Vremenski i kvalitetom. Zato je nužno standardizirati dijagnostičke i intervencijske radiološke postupke u onkoloških pacijenta. Nužno je koristiti europske standarde obnavljanja i servisiranja radiološke opreme, uspostaviti registar radiološke opreme.
Analizirati broj pretraga prema uređaju i prema radiologu u svakoj ustanovi na razini RH. Ali i kvalitetu nalaza. Ti su podaci nužni za planiranje nabave opreme i njezine optimalne uporabe.
Kontrola kvalitete obavezna
Važno je i uvesti načine kontrole kvalitete opisivanja radioloških pretraga kod onkoloških pacijenta jer se do 25 posto pacijenta potencijalno krivo liječi zbog neadekvatne radiološke obrade. Onkološki pacijenti, ovisno o kliničkim indikacijama za pretragu, moraju se uključivati kroz prioritetne liste čekanja. Nužni su i alati za arhiviranje radioloških slika i komunikaciju svih kliničkih ustanova u zemlji. Edukacija iz onkološke slikovne dijagnostike u pojedinim subspecijalističkim područjima u RH je neadekvatna i ne postoji sustav kontrole kvalitete, koji treba uvesti.
Zakašnjela dijagnostika
Kako se u akcijskom planu navodi, nažalost, svjedoci smo značajnog kašnjenja u dijagnostičkom procesu onkoloških pacijenta. Glavni su razlozi nedostatak dijagnostičke opreme, njezina neravnomjerna raspoređenost i nedostatak kadra. Dodatni problem predstavlja neracionalno upravljanje postojećim limitiranim dijagnostičkim resursima.
S obzirom na to da dijagnosticiranje raka u većini slučajeva započinje od liječnika obiteljske medicine, primarna zdravstvena zaštita ima važnu ulogu u ovom procesu. Dva su područja na kojima primarna treba imati ključnu ulogu. Koordinacija dijagnostičkih procesa i korištenje europskih smjernica upućivanja pacijenta na radiološke pretrage te dugoročno praćenje bolesnika za koje se smatra da su izliječeni od raka.
Zakašnjela dijagnoza te posljedično kašnjenje početka liječenja imaju značajnu ulogu u visokom omjeru smrtnih slučajeva u odnosu na incidenciju raka u RH.
Poboljšanje kapaciteta i dijagnostičkih mogućnosti s ciljem dostizanja zapadno europskih standarda planira se do 2025. godine.
Učinkovita rana dijagnostika može pomoći u otkrivanju raka u početnom stadiju. Primjerice, studije provedene u razvijenim zemljama ukazuju da je liječenje oboljelih u početnom stadiju raka 2 do 4 puta jeftinije nego kod uznapredovalih.
Već desetljećima MR i CT predstavljaju temeljne metode slikovne dijagnostike u onkološkom liječenju.
PET/CT brže i točnije do dijagnoze i liječenja
PET/CT je metoda visokog stupnja osjetljivosti i specifičnosti kad su u pitanju maligne lezije. Nacionalni plan to jasno naglašava. Ta je metoda uvelike unaprijedila očitavanje PET-a. Smanjila je nepouzdana očitavanja te povećala dijagnostičku točnost. Veća točnost pri određivanju stadija, ponovnom određivanju stadija i brzo određivanje terapije doveli su do odgovarajućih promjena u pristupu pacijentu. Očito je da, osim dodatnih troškova, PET/CT donosi i potencijalne uštede. Zato što se tako izbjegavaju dodatna snimanja ili invazivni postupci. Liječnicima se tako omogućava lakše odlučivanje o optimalnom liječenju. Navedeni argumenti ukazuju na isplativost ove metode u liječenju. Sve je više dokaza o učinkovitosti te metode u kliničkoj praksi kao sveobuhvatne sa sve širom primjenom u raznim područjima onkologije.
Nove radioterapijske metode s novom opremom
Linearni akceleratori ići će posebnim planom nabave i obnove jer je onkološko liječenje usmjereno na sve novije metode i mogućnosti radioterapije. Stanje bi se trebalo iz temelja popraviti, što nacionalni plan stavlja u prioritete.
Kao i visokospecijaliziranu edukaciju iz specijalnih područja onkologije i radioterapije. Među njih spadaju i rijetke bolesti i druga područja.
Od važnosti je povećanje kliničkih istraživanja, povećanje broja bolesnika kojima su dostupna. I držanje koraka sa svim dokazano efikasnim vrstama lijekova čija će primjena i rezultati biti transparentni.
To je samo dio onoga što Akcijski plan protiv raka sveobuhvatno navodi. A što je na uvidu svim zainteresiranima, struci, i javnosti.
